Odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine bile su dalekosežne za budućnost Bosne i Hercegovine i njen državni razvoj u 20. i 21. stoljeću, kazao je akademik Mirko Pejanović danas na tribini Foruma bošnjačkih intelektualaca o temi "Značaj Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a za Bosnu i Hercegovinu".

Pejanović naglašava da je na temelju Rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a obnovljena državnost Bosne i Hercegovine.

- Bosna i Hercegovina je dobila status federalne jedinice u okviru Demokratske Federativne Jugoslavije. Na Drugom zasjedanju AVNOJ-a presudnu ulogu u dobivanju statusa državne federalne jedinice ravnopravne Srbiji, Hrvatskoj i drugim federalnim jedinicama imao je Josip Broz Tito. Odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a Bosna i Hercegovina se utemeljuje kao državna federalna jedinica u kojoj su građani i narodi ravnopravni u upravljanju razvojem svoje zemlje - kazao je akademik Pejanović.

Dodaje da je u širokom frontu narodnooslobodilačke i antifašističke borbe Bosna i Hercegovina uspostavljena kao zbratimljena i nedjeljiva državna zajednica.

- U širem historijskom kontekstu, odluke Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su označile historijski oblik političke organizacije bh. multietničkog društva. Ovakav historijski iskorak u stvaranju moderne državnosti Bosne i Hercegovine svoje rodno mjesto ima u antifašističkoj borbi naroda BiH i Jugoslavije protiv fašističke okupacije u Drugom svjetskom ratu - objasnio je Pejanović.

Akademik Suad Kurtćehajić smatra da je 25. novembar 1943. godine jedan od najznačajnijih datuma u njenoj historiji.

- Naime, nakon 480 godina od sloma srednjovjekovne bosanske države, padom Bosne pod osmansku vlast 1463. godine, Bosna se prvi put našla u situaciji da njeni narodi i građani slobodno odlučuju o njenoj sudbini. Delegati ZAVNOBiH-a koji su prisustvovali osnivačkoj sjednici Skupštine najprije su izabrali 173 vijećnika ZAVNOBiH-a koji su onda jednoglasno usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH - kazao je Kurtćehajić.

Ističe da je rezolucijom ZAVNOBiH-a u tački 5. izražena volja naroda u Bosni i Hercegovini da njihova zemlja koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska već i srpska i hrvatska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost Srba, Muslimana i Hrvata.

- Tačkom 4. utvrđeno je da narodi Bosne i Hercegovine stvaraju u zajednici s ostalim narodima Jugoslavije novu demokratsku federativnu Jugoslaviju slobodnih i ravnopravnih naroda u kojoj će biti zajamčena puna ravnopravnost njenim narodima - podvukao je Kurtćehajić.

Dodaje da najveću zaslugu za održavanje ovog skupa i obnovu bh. državnosti ima Josip Broz Tito, koji je bosanskim prvacima dao signal da to urade, suprotstavio se protivnicima te ideje, od kojih su neki bili njegovi najbliži saradnici i omogućio da BiH bude ravnopravna federalna jedinica jugoslavenske federacije, što je verificirano odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu 29. i 30. novembra 1943. godine.

Moderatorica Berina Beširović je zaključila da bi bilo vrlo dobro da vrijednosti ZAVNOBiH-a poput bratstva i jedinstva, pune ravnopravnosti i jednakosti ponovo prožmu današnju BiH, koja je puna nepotrebnih podjela.

Pejanović je ovu temu detaljno obradio u svojim knjigama "Ogledi državnosti i političkom razvoju Bosne i Hercegovine" i "Država Bosna i Hercegovina i demokratija", a Kurtćehajić u knjizi "Prilozi za politički sistem Bosne i Hercegovine''.