OPĆINSKO VIJEĆE Regulacioni plan za područje kasarne „Enver Šehović“ u Semizovcu

Nova privredno–poslovna zona koja će omogućiti još brži razvoj općine Vogošća

Čim se dobije zatražena saglasnost da se pravo korištenja pretvori u pravo vlasništva Općina Vogošća će imati sve spremno za potencijalne investitore da im u najkraćem mogućem roku proda zemljište i izda sve potrebne dozvole za gradnju

Avaz.ba
28.09.2019 15:02

Snimak kasarne „Enver Šehović“ iz zraka

Foto: Avaz

Općinsko vijeće Vogošća je na svojoj posljednjoj sjednici usvojilo Regulacioni plan za područje kasarne „Enver Šehović“ u Semizovcu. Ovaj objekat je prije nekoliko godina proglašen neprespektivnom imovinom i dat na korištenje lokalnoj zajednici. Od tada se vode aktivnosti na dobijanju saglasnosti da se ovaj objekat uknjiži kao vlasništvo na ime Općine Vogošća.

Paralelno sa tim aktivnostima pripreman je regulacioni plan i parcelizacija ovog prostora kako bi odmah mogao biti stavljen u funkciju. Usvajanjem ove odluke stvoreni su preduslovi za to. Na lokalitetu kasarne planirana je izgradnja privredno – poslovne zone, treće u Vogošći, koja bi trebala omogućiti još brži razvoj ove općine koja, u mnogim segmentima, već ubrzano napreduje.

Čvrsti temelji za još brži razvoj općine

Prema podacima Zavoda za programiranje razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, općina Vogošća je u 2018. godini bila osma u cijeloj Federaciji po indeksu razvoja. Pri utvrđivanju tog ranga u obzir se uzimaju brojni socioekonomski faktori, od kojih mnogi idu u prilog Vogošći. Pogotovo kada je demografska struktura u pitanju.

Po tim parametrima Vogošća je prva u Federaciji po parametru kretanja stanovništva u periodu 2013. - 2018.godina. Gotovo svakodnevno se u Vogošću doseljavaju novi stanovnici. Struktura tih novih stanovnika Vogošće je izrazito povoljna. Radi se o obrazovanim mladim ljudima, koji žele svoje porodice zasnovati u Vogošći. Zato ne treba da čudi da Vogošća ima 70,9% posto radnog sposobnog stanovništva. Po tom parametru je prva u Kantonu Sarajevo. Takav omjer garantuje čvrste temelje za dalji još brži razvoj ove općine.

I po prirodnom priraštaju Vogošća je prva u Kantonu Sarajevo. Zapravo, u čitavoj Federaciji Bosne i Hercegovine veći prirodni priraštaj od Vogošće ima samo Općina Tešanj. Prirodni priraštaj Vogošće je impresivnih 1,41, pogotovo uzme li se u obzir činjenica da mnoge općine u Bosni i Hercegovini bilježe negativan prirodni priraštaj.

Poređenja radi, u Federaciji Bosne i Hercegovine prirodni priraštaj je negativan i iznosi 0,89. U Vogošći je tokom 2018. godine bilo 316 rođenih i 224 umrla stanovnika. U kombinaciji sa stalnim doseljavanjem to dovodi do konstantnog povećanja broja stanovnika i potreba za intenzivnom gradnjom i stambenih jedinica i infrastrukture, što je sve zajedno generator razvoja jedne lokalne zajednice.

Broj učenika raste iz godine u godinu

Takav trend povećanja broja stanovnika povećava i broj učenika u vogošćanskim školama. I dok mnogim školama u Bosni i Hercegovini, pa i Kantonu Sarajevo, prijeti zatvaranje zbog nedostatka učenika, u Vogošći bilježimo suprotnu tendenciju. Naime, broj učenika raste iz godine u godinu.

U školskoj 2018./2019. godini vogošćanske škole pohađalo je 2.930 učenika što je 104 učenika na hiljadu stanovnika. Federalni prosjek je 83, a kantonalni 87. Samo je Velika Kladuša, u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine, imala veći broj učenika na 1.000 stanovnika. A i u školskoj 2019./2020. godini bilježimo povećan broj upisanih učenika.

Inače, Vogošća je odavno premašila predratni broj svojih stanovnika. Prema popisu iz 1991. godine Vogošća je imala nešto preko 24.000 stanovnika, a nakon reintegracije je brojala 14 – 15.000 stanovnika. Danas postoje različite procjene o broju stanovnika koje se kreću u rasponu od nešto ispod 29.000 pa sve do 34.000 stanovnika. Procjene su da će izgradnjom Prve transverzale i stavljanjem u svrhu razvoja nekih područja na kojima se do sada nije moglo graditi, Vogošća za kratko vrijeme preći brojku od 40.000 stanovnika.

Lokalni privrednici značajno doprinose razvoju

Vogošćanska privreda je, povlačenjem agresorskih snaga, potpuno devastirana, pogotovo veliki industrijski sistemi, što je značajno usporilo oporavak velikih firmi koje su nekad djelovale na području Vogošće. Paralelno sa oporavkom Industrijske zone „Pretis“, u kojoj danas djeluje 60 malih i srednjih preduzeća, oporavljaju se i nekadašnji giganti kao što su „Volkswagen“ i posebno „Pretis“ u kojem bilježimo ubrzano zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta.

Pokazalo se, međutim, da je bilo nužno otvoriti i nove prostore za gradnju novih industrijskih i privrednih kapaciteta u zoni koja bi bila u nadležnosti i vlasništvu lokalne zajednice. Tako je osnovana i izgrađena Nova industrijska zona u kojoj trenutno djeluje 16 privrednih subjekata, a u toku je izgradnja još četiri proizvodna pogona.

  • Privredna zona Semizovac
    Privredna zona Semizovac Foto: (Avaz)

Tu se poznati brendovi poput Granoffa i firme MBA, ali i lokalni privrednici značajno doprinose razvoju. Privrednici poput firme Praktik koja konstantno bilježi povećanje broja uposlenih i obim proizvodnje. A najveći dio proizvoda iz ove fabrike namijenjen je izvozu.

Na godišnjem nivou izvoz iz Vogošće se bilježi na nivou od skoro 128 miliona maraka. Vogošća je u 2018. godini raspolagala sa registrovanih 1.558 poslovnih subjekata. Od toga je bilo 520 obrtnika. Odnosno, prema podacima Zavoda za programiranje razvoja Federacije Bosne i Hercegovine na 1.000 stanovnika imamo 55,4 poslovna subjekta.

Veliki interes potencijalnih ulagača

Kako je Nova industrijska zona već popunjena, a povećan interes potencijalnih investitora za izgradnju privrednih kapaciteta u Vogošći, moralo se iznaći alternativno rješenje. Proglašenje kasarne u Semizovcu neperspektivnom vojnom imovinom otvorilo je nove mogućnosti za otvaranje novih kapaciteta na tom području.

Donošenjem regulacionog plana utvrđeno je šta se može graditi na tom području i čim se dobije zatražena saglasnost da se pravo korištenja pretvori u pravo vlasništva Općina Vogošća će imati sve spremno za potencijalne investitore da im u najkraćem mogućem roku proda zemljište i izda sve potrebne dozvole za gradnju. Od prvih informacija o tome kako će ova kasarna preći u vlasništvo Općine Vogošća veliki je interes potencijalnih ulagača.

Prije tri godine donesena je odluka da se pristupi izradi regulacionog plana i tokom tog perioda provedene su javne rasprave tokom kojih su dati prijedlozi od kojih su mnogi uvršteni u konačnu verziju Regulacionog plana „Privredne zone Semizovac“.

Konačnim Planom je na lokalitetu kasarne u Semizovcu planirana izgradnja:

- 22 proizvodno-poslovna objekta,

- 3 objekta društvene infrastrukture,

- 2 poslovna objekta,

- kolske i pješačke saobraćajnice,

- otvoreni parking prostori,

- dvije raskrsnice sa kružnim tokom saobraćaja,

- uređene zelene površine.

Odlukom su utvrđeni uslovi izgradnje, uređenja, zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana „Privredna zona Semizovac“, a naročito granice obuhvata, urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju građevina, uvjeti uređenja građevinskog zemljišta, uvjeti uređenja zelenih površina, uslovi pod kojima se pojedine djelatnosti mogu obavljati u proizvodnim prostorima, kao i površina pod saobraćajem i komunalnom infrastrukturom.

Sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu

Sama poslovna zona je isparcelisana i budući investitori mogu, ukoliko žele, spajati više parcela u jednu. Objekti građeni u Poslovnoj zoni mogu imati maksimalnu spratnost od viskog prizemlja plus tri sprata, s tim da ukupna visina ne prelazi 16 metara. Investitorima se preporučuje da prilikom gradnje koriste jednostavne arhitektonske forme, odnosno kubuse sa dominacijom horizontala, te da izbjegavaju jarke i intenzivne boje fasada.

Takođe se preporučuje gradnja ravnih krovova ili krovova sa blagim nagibom. Dozvoljeno je i ograđivanje planiranih građevinskih parcela, ali ograda oko građevinske parcele može biti izgrađena kao puni zid samo do visine 120 cm.

Također, nije dozvoljeno postavljati ograde, vršiti sadnju visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture koje smanjuju preglednost u saobraćaju.

Veličina novoplaniranih građevinskih parcela na kojima se daje mogućnost izgradnje privredno-skladišnih objekata kreće se od cca 2.200 m2 do 3.000 m2.

Površina prostora definisanog građevinskom linjom unutar novoplaniranih parcela kreće se od cca 600 m2 do 900 m2.

Što se tiče djelatnosti koje će se moći obavljati u Poslovnoj zoni, predviđeno je da se mogu obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata i moraju biti u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju.

Ulaz i izlaz u Privrednu zonu bez nepotrebnih zastoja

Interne saobraćajnice unutar obuhvata koncipirane su tako da omogućavaju jednostavnu i punu dostupnost svim planiranim objektima, sa gabaritom saobraćajnica od 2X3,0 m obostranim pješakim stazama širine 2X2,0m i zelenim površinama uz saobraćajnice 4X2,0m. Planom je predviđena kolsko – pješačka veza sa naseljem iznad Privredne zone.

Parkiranje/garažiranje unutar granica Regulacionog plana „Privredna zona Semizovac" za novoplanirane objekte obezbijediti na pripadajućoj građevinskoj parceli, unutar gabarita objekta ili na otvorenom parkiralištu u okviru pripadajuće građevinske parcele. Saobraćaj u mirovanju dimenzionirati prema krajnjoj namjeni objekata.

Ovo suštinski podrazumijeva proširenje postojeće saobraćajnice od Unioninvestplastike pa sve do ulaza u Privrednu zonu. Na početku i na kraju ove proširene saobraćajnice nalazit će se raskrsnice sa kružnim tokom. Time bi se omogućilo da se ulazi i izlazi u Privrednu zonu bez nepotrebnih zastoja što bi dodatni argument za privlačenje potencijalnih investitora.

Također je planirana izgradnja saobraćajnice iz Privredne zone prema Osnovnoj školi „Porodice ef. Ramić“ čime će se riješiti višedecenijski problem pristupa ovoj školi.

Također se namjeravaju povezati preko Privredne zone novim saobraćajnicama i naselja sa istočne strane kasarne sa magistralnim putem M – 18.

Snabdijevanje potrošača unutar obuhvata vršiće se iz javnog gradskog vodovodnog sistema, osim za djelatnosti i privredne subjekte čiji tehnološki proces zahtijeva velike količine pitke vode koje prevazilaze količine vode potrebne za vodosnabdijevanje stanovništva, za koje se voda ne može obezbijediti iz javne vodovodne mreže u okviru Privredne zone.

Opasne ideje pretvaranja kasarne u prostor za smještaj migranata

Pri izradi idejnog rješenja snabdijevanja vodom ispoštovati sve važeće propise i zahtjeve KJKP “Vodovod i kanalizacija“.

Primarna separatna kanalizaciona mreža planirat će se u skladu sa važećom provedbeno - planskom dokumentacijom. Separatna kanalizaciona mreža unutar obuhvata planirati će se u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru RP-a, a profili kanala će se definisati tako da zadovolje potrebe, kako u obuhvatu tako i pripadajućim slivnim područjima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj kanalizacionoj mreži je 300 mm.

Do realizacije planskih rješenja, tj. fekalnog kolektora iz pravca Vogošće, privremeno se planira zajednički uređaj za prečišćavanje sanitarnih otpadnih voda unutar zone i njegovo upravljanje i održavanje je u nadležnosti svih privrednih subjekata unutar Privredne zone. Okolni individualni stambeni objekti se ne mogu priključiti na privremeni uređaj za tretman sanitarnih otpadnih voda, već svoje fekalne otpadne vode treba da rješavaju septičkim jamama do izgradnje fekalnog kolektora iz pravca Vogošće i priključka na isti.

Za proizvodne pogone koji produkuju tehnološke otpadne vode, obaveza investitora je tretiranje tih voda do nivoa kvaliteta dozvoljenog za ispuštanje u javnu kanalizacionu mrežu ili okoliš. Zbrinjavanje čvrstog otpada koji nastaje u tehnološkom procesu (đubrivo, uginuli brojleri i ostali čvrsti otpad) tretirati u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

Prikupljene oborinske vode sa površina za mirujući saobraćaj, ili kolektivnih garaža, prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu tretirati u planiranim separatorima odgovarajućeg kapaciteta.

Pri izradi idejnog rješenja odvodnje otpadnih i oborinskih voda ispoštovati sve važeće propise i zahtjeve KJKP „VIK“.

Otvaranje prostora kasarne za Privrednu zonu, iz perspektive Vogošće, je od životne važnosti. Time bi se omogućilo nastavljanje pozitivnog trenda otvaranja novih privrednih subjekata i dodatno zapošljavanje.

U posljednje vrijeme, međutim pojavile su se opasne ideje pretvaranja kasarne u prostor za smještaj migranata. Općina Vogošća je hitno reagovala već na prve naznake takvih prijedloga i obratila se nadležnim institucijama podastirući čvrste argumente u prilog prvobitnoj namjeri da se na tom lokalitetu izgradi privredna zona.

U skladu sa važećim propisima

Sekundarna vodovodna mreža unutar obuhvata planirati će se u skladu sa urbanističko-saobraćajnim rješenjem u okviru Regulacionog plana, a profili cjevovoda će se definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom, protivpožarnom i tehnološkom potrošnjom u skladu sa važećim propisima.

Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mreži je 100 mm.

Ukupni prostor na koji se Regulacioni plan odnosi je 14,9 hektara

Ukupni obuhvat prostora na koji se Regulacioni plan odnosi iznosi 14,9 hektara od čega najveći dio od više od 7 hektara otpada na samu Poslovnu zonu. Oko 3,5 hektara je prostor saobraćajnica, a 3,13 hektara je predviđeno za zelene površine. Površina od 1,23 hektara je predviđena za društvenu infrastrukturu.

Inače, Planom posmatrano područje saobraćajno je vrlo pristupačna lokacija koja se nalazi neposredno uz magistralnu cestu M18, Sarajevo – Tuzla sa koje ima direktan pristup. U neposrednoj blizini je i željeznička pruga. Udaljenost od aerodroma je oko 10 km.

Prosječna plaća 2018. godine 823 KM

Prosječna plaća u Vogošći je tokom 2018. godine bila 823,00 KM što predstavlja 93% prosječne plate u Federaciji koja je, u tom periodu, iznosila 889,00 KM. U odnosu na Kanton Sarajevo procent je još nepovoljniji i iznosi 75%, s obzirom da je prosječna plata u Kantonu Sarajevo za 2018. godinu iznosila 1.096,00 KM. U decembru 2018. godine u Vogošći je bilo prijavljeno 4.909 penzionera.

Nepovoljan je i broj ljekara, kao i policajaca. Na jednog ljekara u Vogošći bilježimo 1.223 pacijenta. Sa druge strane prosjek Kantona Sarajevo je 311 pacijenata na jednog ljekara, a prosjek u Federaciji Bosne i Hercegovine 457 pacijenata.

Planirana dva odvojena kolovoza sa po dvije saobraćajne trake

Definisanje saobraćajne mreže u Privrednoj zoni Semizovac bazirano je na postojeći magistralni put M18 Sarajevo – Tuzla koji je potrebno dijelimično rekonstruisati. Na dijelu magistralne ceste koji je predviđen za rekostrukciju, planirana su dva odvojena kolovoza sa po dvije saobraćajne trake širine 2X3,50m razdjelnim pojasom 2X1,0m, pješačke staze, zelene površine bus stajališta.

Potrebno je takođe spomenuti dva kružna toka koji će obezbjediti nesmetanu vezu sa novoplaniranom Privrednom zonom i povećati bezbjednost svih učesnika u saobraćaju.

Komentari

NA VRH