U Predstavničkom domu Parlamenta BiH, nakon što je Zoran Tegeltija iznio program rada koji namjerava realizirati na poziciji predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, u toku je rasprava u kojoj zastupnici diskutiraju o Tegeltijinom programu i postavljaju mu pitanja. 

Nakon rasprave trebalo bi uslijediti glasanje o potvrđivanju Tegeltijinog imenovanja na ovu funkciju. 

Tokom sjednice zatražena je pauza kako bi svi poslanici dobili ekspoze u pisanoj formi, a nakon pola sata prekida u radu Doma zasjedanje je nastavljeno. 

Poštovanje prema žrtvama genocida 

Dragan Mektić, zastupnik SDS-a, u svom izlaganju kazao je da je budući predsjedavajući izbjegao u svom programu rada spomenuti put BiH u NATO te ga je pitao "hoće li će poštovati Zakon o odbrani BiH ". 

Prije pauze, zastupnik SDP-a Saša Magazinović pitao je mandatara za sastav Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltiju "da li iz mode poštuje principe Evropske komisije i da li ih u praksi namjerava provesti".

Magazinović je kritizirao Tegeltiju zbog nespominjanja puta BiH u NATO, jer je upravo Program reformi dokument bez kojeg Tegeltija uopće ne bi mogao biti imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. 

Zastupnik Šemsudin Mehmedović (SDA) istakao je da je Tegeltijin ekspoze ohrabrujući, jer jača državne institucije i integrirajuće elemente koje je unio u njega.

- Pokušao sam naći neke političke izjave Tegeltije, ali nisam ih našao. To je dobro, ali politika u Vijeću ministara je neophodna. Pa, ako bismo izolovali Tegeltiju od njegovog političkog šefa, BiH bi bila mnogo sretnija - kazao je Mehmedović.

Ipak, kazao je da mu je ostalo nejasno je li Plan reformi koje je usvojilo Predsjedništvo BiH bio na raspolaganju Tegeltiji i hoće li raditi na tom principu.

- Interesuje me hoće li se poštovati i odluke sudova svih nivoa, hoće  li se poštivati Zakon o zastavi, ili ćemo imati neku dramu opet, hoće li se negirati genocid u Srebrenici. Hoćete li kao predsjedavajući posjetiti Potočare, hoćete li svojim djelovanjem poštivati jednakopravnost naroda ili omalovažavati i osporavati temeljna ljudska prava – bosanski jezik, vjerske slobode, u duhu političkog šefa. Nisam čuo u ekspozeu hoće li ponovo biti poslan ugovor između BiH i Islamske zajednice, šta je sa zakonom o restituciji, što je krupno pitanje, zatim zakon o lustraciji, imali bismo manje problema da smo ga donijeli prije 20 godina. Hoće li Tegeltija zastupati interese BiH ili Srbije - kazao je Mehmedović.

Reforma pravosuđa 

S obzirom na to da je Tegeltija bio ministar finansija RS, Mehmedović ga je pitao kakva je bila njegova uloga u rušenju Izvozno-kreditne agencije (IGA).

- Ovaj ekspoze odličan je za javnost, ali vas molim da se provede ono što ste naveli i da BiH bude sretno i zadovoljno društvo nakon vašeg mandata – zaključio je Mehmedović.

Zukan Helez, poslanik SDP-a, kazao je Tegeltiji da u njegovom ekspozeu ipak nedostaje pojašnjenje o načinu njegove realizacije. Helez je zamjerio Tegeltiji način na koji je predstavio svoj ekspoze.

- Često ste zamuckivali, odavali ste nesigurnost, čak sam pomislio da vam je tekst pisao šef stranke, pa kad ste rekli da ćete posebno zaštiti istočne granice, onda sam vidio da nije on, jer on o tome drugačije govori - rekao je Helez.

On je Tegeltiji uputio i nekoliko pitanja, za koja je kazao da će odgovori na njih biti eliminatorni u odluci hoće li Helez dati glas novom predsjedavajućem Vijeća ministara.

Jeste li spremni za reformu pravosuđa na način da se oslobodi okova politike?

Jeste li spremni da budete hipotetički ono što je Jadranka Kosor u Hrvatskoj?.

Jeste li spremni da uhapsite svog šefa ako to zasluži, ili šefa neke druge stranke?

Ako ste na sve ovo spremni, ja sam spreman podržati izbor – kazao je Helez.

Kao posljednje Helez je uputio Tegeltiji ovo pitanje:

- Želim Vas pitati da li Vi volite BiH? Ako imamo člana Predsjedništva BiH koji je ne voli, pa ako dobijemo i šefa izvršne vlasti koji je ne voli, onda nam se crno piše – zaključio je Helez.

Adil Osmanović, zastupnik SDA, kazao je da je njegova stranka bila spremna da što prije dođe do saglasnosti pri formiranju vlasti, odnosno imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, ali da je trebalo mnogo vremena da se dođe to toga.

- Mi smo bili spremni da se u skladu s Ustavom, zakonom i brojnim strategijama koje je donijelo Vijeće ministara što prije dođe do dokumenta Program reformi i za njega mogu reći da je dobar za BiH i za sve njene građane - kazao je Osmanović.

On je naveo i to da očekuje od Tegeltije da i na području RS budu sagrađeni prihvatni centri iza migrante

- A bilo bi dobro da ste rekli i da se sva ministarstva unutrašnjih poslova pridruže u pomoći Graničnoj policiji pri rješavanju migrantske krize - rekao je Osmanović.

Migrantska kriza

Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke, u pitanjima upućenim Tegeltiji najviše je potencirao ono o migrantskoj krizi te zbog čega je u obrascu dostavljenom Komisiji za pripremu za izbor Vijeća ministara naveo netačne podatke o tome je li pravosnažno osuđivan. Kojović je kazao i da Naša stranka neće podržati izbor Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.   

- Zanima me smatrate li da li je migrantska kriza problem Federacije ili BiH. Ako smatrate da je problem BiH, šta ćete uraditi po tom pitanju – kazao je Kojović.

Nermin Nikšić, zastupnik SDP-a, kazao je da u vrijeme dok je bio premijer FBiH, a Zoran Tegeltija ministar u manjem bh. entitetu, ima pozitivno iskustvo kada je riječ o saradnji s Tegeltijom.

- Jasno je svima da postoji većina koja će izabrati Tegeltiju. Bilo šta što je rečeno u ekspozeu ne bi odredilo njegovu sudbinu kao kandidata. Malo sam iznenađen prvom rečenicom da je privržen djelovanju vladavine prava, a onda nam se pokaže da je lažno ispunio obrazac.

Dovoljno iskustva ima Tegeltija da je ono što je kamen spoticanja samo ovlaš dohvatio, ali želim vjerovati da je Program reformi akcioni plan. Nije za mene ključno pitanje hoće li se provoditi to što piše, nego je li ovo šarena laža da se dođe do formiranja Vijeća ministara, a onda svako na svoju stranu barikade.

Podrška reformama 

Sve ono što bude od zakona i odluka da BiH vodi u EU i NATO, SDP će glasati za, bez obzira na to  što smo opozicija.

Dosta ovoga u ekspozeu zvuči jako dobro, ali većina tih pitanja bila su predmet sporenja kada su u pitanju političke partije, posebno kada je riječ o nadležnostima - kazao je Nikšić.

Zastupnica Naše stranke Mirjana Marinković-Lepić rekla je da je u BiH izraženo nepostojanje istovjetnih stavova o najvažnijim pitanjima, počevši od Ustava BiH te da je zanima kako se Tegeltija namjerava odnositi prema takvim stvarima. Ona je dodala da je Dodik u više navrata isticao kako se trebaju zastupati interesi entiteti ispred interesa države BiH, zbog čega je iznimno važno da budući predsjedavajući odgovori na ovo pitanje.

- Zanima me šta namjeravate poduzeti da bi se sačuvala istočna granica. Od pojedinih političara iz RS stalno čujemo kako ne žele zatvarati granicu sa Srbijom, ne želimo ni mi, ali ovdje se radi o sprečavanju ilegalnih prelazaka migranata - rekla je Marinković-Lepić.

Mira Pekić, zastupnica PDP-a, kazala je da joj iz izlaganja Zorana Tegeltije nije jasno ostaje li budžet institucija BiH 950 miliona KM ili će se povećavati, jer je stav SNSD-a bio da je fiskalni okvir dovoljan i da se ne smije mijenjati.

Inače, početak sjednice obilježila je rasprava između Zvizdića i poslanika Damira Arnauta. Naime, Arnaut je, nakon što je kandidat za premijera BiH Zoran Tegeltija iznio svoj ekspoze, ponovo problematizirao činjenicu da današnjoj sjednici ne prisustvuju članovi Predsjedništva BiH koji su zvanični predlagači Tegeltijinog imenovanja. 

U svom izlaganju Arnaut je podsjetio Zvizdića da je on u Kolegij Doma izabran s manje glasova iz reda Bošnjaka nego što ih je imao Nermin Nikšić u utrci za tu poziciji. Zvizdić je Arnautu uzvratio da je on dobio deset puta više glasova nego on na općim izborima.

S obzirom na to da je Zvizdić diskutirao s Arnautom sjedeći u stolici predsjedavajućeg, Arnaut mu je kazao da je, prema Poslovniku, trebao tražiti riječ i prepustiti vođenje sjednice nekom od svojih zamjenika, pa se onda obratiti. 

Predstavnički dom na današnjoj sjednici također bi trebao obaviti imenovanje članova svojih stalnih komisija: Ustavnopravne komisije, Komisije za vanjske poslove, Komisije za vanjsku, trgovinu i carine, Komisije za finansije i budžet, Komisije za saobraćaj i komunikacije i Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova.