Na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" danas su pravobranilac BiH Ismet Velić i profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Larisa Velić ukazali na to da je pravo države na njenu imovinu ugroženo kako unutar, tako i izvan BiH.
- Najdrastičniji primjer predstavlja slučaj blokiranja i onemogućavanja povrata imovine BiH posredstvom propisa o zabrani raspolaganja i upravljanja državnom imovinom u Hrvatskoj - rekao je Velić.
Prema njegovim riječima, zaštita državne imovine jedino je moguća putem adekvatnog angažiranja domaćih i međunarodnih institucija kroz donošenje propisa na nivou države, kojima bi se propisala osnovna pitanja vlasništva i državne imovine te korištenje raspoloživih sredstava i vođenjem postupaka pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Odgovarajuća zaštita državne imovine, podsjetio je, izostala je u postupcima pretvorbe prava, uspostave katastra nekretnina u Republici Srpskoj ili harmonizacije podataka katastra i zemljišne knjige u Federaciji BiH.
Tako se u Federaciji, kako je istaknula profesorica Velić, pojavljuje specifičan problem brisanja upisanog prava u zemljišnoj knjizi uz istovremeni upis prava u korist posjednika, koji je evidentan u katastru.
U Republici Srpskoj problem se pojavljuje u okviru postupaka uspostave katastra nekretnina.
- Imamo veliki broj slučajeva u kojima su povrijeđena vlasnička prava na način da su osobe koje su bile evidentirane s određenim pravima u javnim evidencijama, izbrisane, a umjesto njih se RS uknjižila kao vlasnik. Te osobe su upućene na vođenje postupaka i dokazivanje svog prava, a hoće li i na koji način ta prava ostvariti, ostaje da se vidi - kaže Velić.
Smatra da BiH treba početi funkcionirati kao savjesna država i pokazati da poštuje sebe kao državu i svoje građane.
- Izostanak adekvatne reakcije iz BiH vodi u pravcu potpunog gubitka predmetne imovine - zaključila je Velić, dodavši da imovina bh. državljana koja se nalazi na teritoriji Hrvatske, također, nije zaštićena i pored postojanja Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.
Zato se sporovi pred sudovima u Hrvatskoj, kako naglašava, nepovoljno završavaju za nas zato što Hrvatska traži potpisivanje bilateralnog sporazuma kojim bi se trebali riješiti imovinskopravni odnosi dvije države.
