Uvjeti u kampovima u Siriji u kojima su smještene porodice boraca iz BiH koji su se priključili Islamskoj državi se pogoršavaju, a u porastu je broj nasilnih incidenata i ubistava.

Uprkos apelima međunarodnih organizacija i rodbine iz BiH, repatrijacija osoba koje imaju bh. porijeklo odvija se sporo.

Nemar vlasti

Ustvari, već dvije i po godine niko se nije vratio u našu zemlju.

Prema nezvaničnim podacima, u kampovima se nalazi oko 100 osoba iz BiH, uglavnom žena i djece, te manji broj muškaraca.

- U septembru ove godine navršit će se punih pet godina kako je moja sestra s djecom u kampu Roj. Bez obzira na to što sam ja prva u BiH progovorila o ovoj temi, još se nisu vratili. Tamo ima još naših žena i djece, ali ih država ne vraća već dvije i po godine. Znači, prije dvije i po godine je bila i posljednja deportacija - kaže za „Avaz“ Alema Dolamić, koja je još 2017. godine pokrenula pitanje povratka bh. građana iz Sirije.

Koordinacioni tim je, kako kaže, jednoglasno izradio i usvojio plan i program evakuacije, reintegracije i zbrinjavanja naših državljana iz kampova.

- Vijeću ministara BiH je još 24. februara 2022. godine taj plan dostavljen na razmatranje i usvajanje, međutim, do dana današnjeg to se nije našlo na dnevnom redu - naglašava Dolamić.

Izgubljeni životi

Uvjeti u kampovima su veoma teški, o čemu svjedoče informacije međunarodnih organizacija.

- Jave se jednom u dva-tri mjeseca iz neke kancelarije unutar kampa kada im dozvole. Zabranjeni su im mobilni telefon. Represija je žestoka, stalno im pretresaju šatore. 

Šteta je već učinjena davno, mnogi su životi izgubljeni, ali treba spasiti što se spasiti da. Prije svega, tu djecu treba što prije vratiti i pružiti im normalan život - kaže Dolamić.

Zaslužuju šansu

- Bez obzira na sve, naši ljudi koji su tamo zaslužuju da budu vraćeni u svoju zemlju, pa, ako treba, neka im se sudi ovdje, neka se utvrdi šta je za koga. Oni tamo, u platnenim šatorima, na goloj zemlji, preživljavaju i na minus 40 i na plus 45 - naglašava Dolamić.

Poziv UN-a

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN), u dva sirijska kampa živi više od 64.000 ljudi, uglavnom žena i djece. Otprilike 2.000 boravi u Roju, a ostali u El-Holu. Većina izbjeglica je iz Sirije i Iraka, dok njih oko 10.000 porijeklo vodi iz drugih država.

Ujedinjeni narodi su krajem februara ove godine pozvali 57 država, među kojima i BiH, da bez odlaganja preuzmu svoje državljane, navodeći da je sigurnosna i humanitarna situacija u kampovima sve gora.

Pokušaji bijega

Zbog teških uvjeta i stalnog prolongiranja povratka u matične zemlje, mnogo je onih koji pokušavaju pobjeći iz kampova.

Novinari su 2020. godine u kampu Roj razgovarali s El-Madinom, Bosankom koja je u više navrata pokušala pobjeći s porodicom.

- Došla sam u Roj nakon Rake. Sva moja porodica je ovdje - majka, brat, sestra, moja djeca. Prvi muž mi je mrtav. Pokušali smo izaći, ali nam ne daju. Svaki put kad pokušamo otići iz Sirije, uhvate nas. Moj drugi muž i moj brat su u zatvoru - ispričala je Madina za Reuters.