REAKCIJE

Murat Tahirović za "Avaz": U svakom potezu Hrvatska je imala vlastiti interes, a kad je Bosna pomagala Hrvatskoj činila je to bez interesa

Tahirović ističe da, osim što iznosi teze, za koje ni sam ne zna šta tačno znače, pa i prostačke uvrede, predsjednik susjedne države sve češće plasira i neistinu

Tahirović: U svakom potezu Hrvatska je prevashodno imala vlastiti interes. Arhiv

A. Bajramović

7.8.2022

Reagirajući na posljednje istupe predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, u kojima je ponovio tvrdnje da Bihać ne bi bio deblokiran bez Hrvatske vojske, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida Murat Tahirović kaže da se od dana stupanja na dužnost Milanović iživljava nad BiH, a posebno nad Bošnjacima. 

Tahirović ističe da, osim što iznosi teze, za koje ni sam ne zna šta tačno znače, pa i prostačke uvrede, predsjednik susjedne države sve češće plasira i neistinu da bi Bihać, bez pomoći HV, doživio sudbinu Srebrenice.


Sve ovo je i dobrim dijelom istina

- Tačno je da je Republika Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini u oslobađanju i deblokadi, ali prevashodno u okviru oslobađanja svoje teritorije. Milanović često govori da je Hrvatska primila Bošnjake izbjegle 1992. godine. Sve ovo je i dobrim dijelom istina. 

Zaista je Hrvatska 1992. godine primila i izbjeglice Bošnjake, o kojima se brinula Islamska zajednica u Hrvatskoj, uz veliku podršku islamskih zemalja, od čega je nemalu korist imala i sama Hrvatska. Dakle, u svakom potezu Hrvatska je prevashodno imala vlastiti interes, a kada je Bosna pomagala Hrvatskoj tada nije bilo bosanskog interesa – ističe Tahirović.


Pojasniti razliku

Podsjeća na događaj iz 1991. godine, o kojem govori po prvi put, samo iz razloga da pojasni razliku između bosanskog, krajiškog merhameta bez interesa i onog Hrvatske u kojem je interes bio u prvom planu.

- Početkom rata u Hrvatskoj veliki broj Hrvata u pograničnom dijelu oko Cetingrada, Slunja, Plitvičkih jezera i sve do Korjenice i Udbine, našao se u nezavidnom položaju zbog okupacije i proglašenja tzv SAO Krajine. Veliki broj tih Hrvata utočište je našao upravo u Bihaćkoj regiji - Bihać, Cazin, Velika Kladuša. 

Kasnije smo čak, po tadašnjem zakonu, činili krivično djelo, jer smo sa naših ličnih dokumenata skidali naše fotografije i stavljali fotografije izbjeglih Hrvata kako bi se oni mogli vratiti nazad i preći na slobodnu teritoriju u Hrvatsku. Naravno, većina tih ljudi je i danas beskrajno zahvalna. 

Također, po izbijanju sukoba ARBiH i HVO-a, na prostorima pod kontrolom ARBiH i dalje je egzistirao HVO, dok pod kontrolom HVO-a svi pripadnici TO i ARBiH su završili u logorima – ističe Tahirović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.