SAJAM U MRKONJIĆ GRADU

Mikolog Rade Gašić objasnio koja je gljiva najotrovnija u BiH: Ona je vinovnik 98 posto trovanja sa smrtnim ishodom

Ukazao je i na to da ljudi beru gljive gledajući joj u šeširić, a da pri tome uopće ne gledaju u stručak

Gašić pokazao otrovnu gljivu. Printscreen

Z. K.

8.10.2022

Trovanje gljivama postala je jedna od važnih tema u javnosti nakon što se pojavila informacija da je u Srbiji žena (57) preminula, a sedam osoba otrovano nakon što su kupili i konzumirali gljive s tezge u Šapcu koje je prodavala baka M.G. (72).


Miris joj podsjeća na rotkvu

Mikolog Rade Gašić u izlaganju jednom od sajmova gljiva u Mrkonjić Gradu pojasnio je koja je gljiva najotrovnija na našim prostorima i širom Evrope od koje se, kako je dodao, može odmah umrijeti. Ispred mikologa Gašića nalazilo se mnoštvo gljiva, a on je u ruke uzeo Zelenu pupavku za koju je rekao da izaziva najteža trovanja.

- Ovaj primjerak je dosta zelen, međutim, može biti potpuno bijele, smeđe i sive kožice. U izgledu je najviše karakteristično zadebljanje dna struka i krpasti ovoj pri dnu. Vjenčić, odnosno, prstenak ne mora uvijek biti na stručku, često se iskida i ostane na rubu šešira. Miris joj podsjeća na rotkvu, a oni koji su je jeli pa preživjeli kažu da nije čak ni neukusna. Jedan šeširić ove gljive je dovoljan da ubije čovjeka, a za dijete treba daleko manji komad - pojasnio je detaljno Gašić.


Veoma otrovna

Još jednom je upozorio da se ljudi trebaju čuvati Zelene pupavke.

- Ona je vinovnik 98 posto trovanja sa smrtnim ishodom. Nekada se može desiti da ovoj ostane na šeširiću, ali to je rijetko - dodao je i dok je držao u ruci primjerak takve gljive poručio je da je to jedan od tipičnih primjera koji je veoma otrovan.

Kazao je da ovu otrovnu gljivu ljudi najčešće uberu misleći da je riječ o Zelenoj krasnici koju je također pokazao. Ukazao je i na to da ljudi beru gljive gledajući joj u šeširić, a da pri tome uopće ne gledaju u stručak koji je veoma važan prilikom određivanja o kakvoj vrsti je riječ.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.