PREMINUO U 65. GODINI

Senahid Halilović: Autor pravopisa jezika koji i danas mnogi osporavaju

Najpoznatiji je, svakako, njegov rad na standardizaciji bosanskog jezika

Senahid Halilović. Twitter

D. H.

25.4.2023

Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je jučer u 65. godini.

Informacije o komemoraciji i dženazi bit će objavljene naknadno.

Halilović je rođen u Tuholju kod Kladnja, 22. marta 1958. godine. 

Studirao u Beogradu

Studirao je na Univerzitetu u Beogradu, gdje je i doktorirao 1990. godine. Kao dijalektolog, istraživao je istočnobosanski dijalekt, kao i hercegovačke govore Poneretvlja. Bio je odgovorni urednik Bosanskohercegovačkog dijalektološkog zbornika i predsjednik Komisije za Općeslavenski lingvistički atlas ANUBiH. Tokom profesionalne karijere, objavio je više od stotinu stručnih i naučnih radova iz oblasti dijalektologije i normativistike i više knjiga (Bosanski jezik 1991, Govorni tipovi u međuriječju Neretve i Rijeke dubrovačke 1996, Pravopis bosanskoga jezika 1996, Gnijezdo lijepih riječi 1996, Gramatika bosanskoga jezika 2000. i Pravopis bosanskoga jezika 2018). Služio se ruskim, njemačkim i engleskim jezikom.

Najpoznatiji je, svakako, njegov rad na standardizaciji bosanskog jezika, u čemu su najznačajnija djela: "Pravopis bosanskoga jezika", "Bosanski jezik", kao i "Gramatika bosanskoga jezika" (jedan od tri autora). Pionirsku ulogu je odigrao "Pravopis bosanskoga jezika", prvi pravopisni priručnik čiji je autor Bošnjak, kojim je kanio postaviti pravopisne odredbe za bosanski standardni jezik i pomoći u njegovom razlikovanju kako od hrvatskog, tako i srpskog jezika.

Karakteristike ovog pravopisa su ekvidistanca spram hrvatskog i srpskog u pravopisnim i morfološkim preskripcijama, te izrazi koji se drže karakterističnim za bosansku normu (ozvaničenje fonema "h" u nekoliko riječi specifičnih za govor Bošnjaka u nekoliko prethodnih stoljeća: mehko, lahko, kahva, mahrama, kao i geminacija u preslovljavanju imena islamske provenijencije: Allah, Muhammed). Većina pravila je ilustrirana tekstovima iz djela bošnjačkih pisaca 20. vijeka. Pravopis je prihvatila 11. novembra 1995. Pravopisna komisija u koju je ušlo osamnaest istaknutih lingvista.

Kritike

Dojam nekih hrvatskih lingvista o "Pravopisu bosanskoga jezika" jeste da je riječ o djelu koje slijedi "srpskohrvatski" pravopis iz predratnog doba, ali, također, mijenja određeni broj pravila, zbog sistematskog srbiziranja bosanskog jezika u prošlosti, pa je njegovo djelo i pokušaj ispravljanja toga nasilja nad jezikom i povratka na uglavnom slobodnije normiran jezički izraz bosanskohercegovačkih i bošnjačkih pisaca novijeg doba, s naglaskom na predratne književnike (Muradbegović, Alić, Bašagić, Mulabdić i drugi).

Jedan dio srpskih i hrvatskih lingvista osporava kako bosanski jezik, tako i samo ime jezika koji pokušavaju zamijeniti odrednicom bošnjački jezik. Kritike načina standardizacije bosanskog jezika publikovanjem pravopisa, gramatike i rječnika argumentovano dolaze i od bosanskohercegovačkog lingviste Midhata Riđanovića.

Halilović je jedan od osnivača i aktuelni predsjednik Slavističkog komiteta u BiH. Slavistički komitet septembra 2008. zvanično je primljen u Međunarodni slavistički komitet (MSK), svjetsku zajednicu slavističkih udruženja.

Halilović je i koautor knjige "Govor grada Sarajeva" objavljene 2009. godine u Biblioteci Bosnistika Slavističkog komiteta BiH.

Novi pravopis bosanskog jezika

Halilović je 22 godine nakon prvog Pravopisa najavio novi Pravopis bosanskoga jezika, koristeći zvanični web-sajt Pravopis.ba početkom 2018. godine. Novo izdanje pravopisa promovirano je 17. aprila 2018. u velikoj sali Općine Stari Grad. Halilović novi pravopis smatra osavremenjenim izdanjem, dok za Pravopis iz 1996. tvrdi da je zastario i da ne odgovara trenutnom stanju u bosanskom jeziku. Nedugo zatim, 14. juna 2018. godine, objavljene su besplatne Android i iOS aplikacije za mobitele, kako je ranije najavljeno. Po izdavanju pravopisa, Halilović je potpisao Deklaraciju o zajedničkom jeziku, dok je na svojoj web-stranici objavio kako smatra da su bosanski, hrvatski i srpski jezik različita imena za isti jezik, te da svako ima pravo svoj jezik imenovati kako hoće.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.