RAZGOVOR S OMBUDSMENOM

Jasminka Džumhur za „Avaz“: Prestanimo slati saopćenja i izražavati zabrinutost, moramo djelovati

Čini mi se da olako tretiramo krivična djela rodno zasnovanog nasilja, kazala je Džumhur

Džumhur: U cijelom sistemu jako je važna porodica. Avaz

Alen Bajramovic

12.8.2023

Zločin u Gradačcu poziv je svima da prestanemo iskazivati zabrinutost i oglašavati se saopćenjima za javnost već da djelujemo! Ovo je, nakon trostrukog ubistva i samoubistva u Gradačcu, poruka Jasminke Džumhur, pravnog eksperta i ombudsmena za ljudska prava BiH, donosiocima odluka i kreatorima politika u našoj zemlji. Sumanuti pohod Nermina Sulejmanovića ponovo je aktuelizirao probleme o kojima godinama pričamo.

Imamo li institucije

- Krivično zakonodavstvo mora biti usklađeno sa Istanbulskom konvencijom, a femicid definiran kao zasebno krivično djelo. To jeste jedna veoma značajna radnja, ali teško je razumjeti da se ne može postići saglasnost da se usvoje izmjene i dopune krivičnog zakona i zakona o zaštiti od nasilja u porodici u parlamentima, pa da konačno kažemo da smo izvršili usklađivanje ne samo sa Istanbulskom konvencijom, već i svim međunarodnim standardima – kaže Džumhur u razgovoru za „Avaz“.

Posebno brine dilema imamo li institucije koje će adekvatno i odgovorno sprovoditi zakone.

- U konkretnom slučaju vidimo da je dat prijedlog da se izrekne mjera zabrane pristupa, a da sud nije izrekao tu mjeru. To je zabrinjavajuće. To ukazuje da je potrebno preispitati i da li politika treba uspostaviti zaštitne mjere na način da su one obligatorne, a ne date na slobodnu procjenu da li će se izreći ili ne – ističe Džumhur.

Ombudsmen za ljudska prava BiH ukazuje i na neadekvatnu kaznenu politiku i način primjene propisa, pa se čak i minimalne kazne, propisane sadašnjim zakonima, ne izriču, već se ublažavaju, pretvaraju i u uvjetne osude, a sudovi se pozivaju na ponašanje okrivljenog tokom sudskog postupka. Ukazujući na odgovornost pravosuđa, ona poziva da odredbe zakona budu primjenjene bar u mjeri kako su napisane.

Istovremeno, Džumhur stanje u bh. društvu ilustrira i podacima po kojima se povećava broj korisnika usluga ustanova socijalne zaštite, poput onih za zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja ili staračkih domova, dok se u isto vrijeme smanjuje broj osuđenika koje se upućuju na izdržavanje kazni zatvora.

- Tokom moje posjete jednoj od ustanova za izvršenje sankcija menadžment je ukazao da je sve više počinilaca krivičnih djela upravo iz oblasti seksualnog ili rodno zasnovanog nasilja, seksualnog nasilja prema djeci. Da zaključim, potrebno nam je urgentno usklađivanje krivičnog i zakona o zaštiti od nasilja u porodici sa Istanbulskom konvencijom, amandmani su pripremljeni i samo ih je potrebno usvojiti. 

Potrebno je pojačati kaznenu politiku, kazne, ugraditi u sistem da ovakve osobe, koje su osuđene za ovu vrstu krivičnih djela, u određenim oblastima ne mogu raditi. To uključuje i svaku vrstu pružanja usluga gdje se dolazi u kontakt s ljudima, jer mora se osjetiti težina samog djela. Čini mi se da olako tretiramo krivična djela rodno zasnovanog nasilja, a vidimo da to više nije u privatnoj, u sferi porodice, već da je to uzelo zamah i da se pojavljuje i na radnom mjestu. 

Bez adekvatne sankcije

Čini mi se da loše institucionalno djelovanje obeshrabruje žrtve da prijavljuju takve slučajeve, a potencijalne počinitelje podstiče da mogu izvršavati takva krivična djela bez adekvatne sankcije – ističe Džumhur.

Na pitanje kako komentira činjenicu da je ubica tokom izvršenja serije ubistava imao podršku velikog broja korisnika društvenih mreža, Džumhur kaže da se radi o poticanju na nasilje.

- To je podstrekavanje ne samo izvršioca nego i drugih na počinjenje krivičnog djela i veoma je važno, u predloženim izmjenama i dopunama krivičnog zakona, da i takve radnje budu sankcionisane.

Čak i ako se počine verbalno. Ne možemo mi više govoriti o verbalnom deliktu, niti pravo na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja ima svoje granice. Pozivanjem na nasilje prestaje sloboda izražavanja. To se odnosi i na druge oblasti. Apsurdno je neprocesuiranje krivičnih djela govora mržnje, negiranja ratnih zločina uključujući genocid, te prihvatanje tužilaštva da počinilac nije tako mislio i da je to njegova sloboda izražavanja. Toleriranje govora mržnje kreira ambijent u kojem se iz verbalnog prelazi u fizičko nasilje. 

Porodica treba biti na okupu

Poznata je stara izreka: „Ko laže – taj krade, ko krade – taj ubija“. Dakle, nisam sigurna da onaj ko poziva na nasilje nije spreman da ga i izvrši – kaže Džumhur.

U cijelom sistemu jako je važna porodica, a zbog borbe za egzistenciju i sve većeg angažmana žena, dodaje naša sagovornica, izgubili smo vrijeme kada porodica treba biti na okupu, pa je kontakt u porodici skoro izgubljen.

- U nastavnim planovima i programima sve nam je važnije, koliko ćemo časova matematike imati, a da nismo naučili kulturu dijaloga, življenje i solidarnost među ljudima. I tu je došlo do otuđenja jednih od drugih. 

Čovjek čovjeku postaje neprijatelj, od škole gdje imamo vršnjačko nasilje, u porodici, to se širi na radno mjesto i onda postajemo društvo nasilja – zaključuje ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.