Rat na Bliskom istoku neće imati direktan utjecaj na nivo kamatnih stopa i stabilnost bankarskog sektora u BiH, izjavio je za „Avaz“ direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić. On pojašnjava da se kamate koriste kao alat za suzbijanje inflacije, da se na taj način nastoji ograničiti potrošnja i spriječiti daljnji pad vrijednosti novca, dok bismo sada, nakon eskalacije još jednog rata, mogli imati potpuno suprotnu situaciju.
Niz dešavanja
- Rat na Bliskom istoku neće utjecati na rast kamata, ali hoće na energente, transport, lance snabdijevanja, generalnu nesigurnost u svijetu, sve to ne pogoduje privrednom rastu. Trebamo imati na umu da ovo nije izolirani sukob, već da se radi o nizu dešavanja, nastavku svega što traje u Ukrajini, a da se situacija i dalje usložnjava, što nije dobro - kaže Mahmuzić.
Uprkos svim izazovima, stabilnost domaćeg bankarskog sektora sačuvana je mjerama Agencije za bankarstvo. One nisu podrazumijevale rast kamata, što su Evropska centralna banka i finansijske institucije u SAD radile u nekoliko navrata. Zato je danas, u poređenju s Evropom, ali i regionom, situacija u BiH mnogo povoljnija, a rast kamata u odnosu na prošlu godinu simboličnih je 0,6 posto.
Bankarski sektor
- Naš najveći vanjskotrgovinski partner je EU, ali nema razloga da radimo isto što i EU, jer drugačiji je kontekst. Mi nismo koristili instrumente monetarne politike jer ih i nemamo, tako da našim intervencijama nismo proizveli inflaciju. Analizirali smo uzroke i zaključili da je inflacija uvezena, vidjeli smo da se naš bankarski sektor u potpunosti finansira domaćim depozitima, a budući da cijena depozita nije rasla, nema razloga ni da se kamata diže jer bi to uzrokovalo samo kratkoročnu profitabilnost banaka, a dugoročno i bankarskom sektoru, i stanovništvu, i privredi, i državi donijelo štetu. Zato smo donijeli mjere koje su zadržale kamate na nivou koji je, po meni, realan - ističe Mahmuzić.
Prosječna cijena depozita
U saradnji s entitetskim agencijama za bankarstvo, Centralna banka BiH uradila je metodologiju obračuna referentne stope prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka u BiH. Mahmuzić pojašnjava da se radi o prosječnoj cijeni depozita koja se može koristiti kao kamatna stopa u BiH i kao alternativa EURIBOR-u.
- Banke trebaju procijeniti šta im je bolje. Imamo jednu banku koja godinama tako funkcionira, prosječnu cijenu depozita koristi kao referentnu kamatnu stopu i profitabilni su, dobro rade - kaže Mahmuzić.
Kamatna stopa u FBiH, zaključno s junom ove godine, iznosila je 3,65, u Hrvatskoj 4,71, Sjevernoj Makedoniji 5,26, Crnoj Gori 6,26, a u Srbiji 8,01 posto.
