NA DANAŠNJI DAN

Hanifa Kapidžić-Osmanagić: 88. godišnjica rođenja bh. književnice i profesorice

Danas je četvrtak, 30. novembar/studeni 2023. godine, do kraja godine preostao je još 31 dan

Hanifa Kapidžić-Osmanagić. unsa.ba

I.P.

30.11.2023

Na današnji dan 1935. godine, rođena je Hanifa Kapidžić-Osmanagić, bosanskohercegovačka književnica, književna kritičarka i teoretičarka, prevoditeljica, urednica te redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Kapidžić-Osmanagić je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, Odsjeku za romanistiku, 1958. godine. Od 1960. do 1963. radila je kao lektorica srpskohrvatskog jezika na Faculté des Lettres Univerziteta u Dižonu (Francuska), gdje je doktorirala s temom "Srpski nadrealizam i njegovi odnosi sa francuskim nadrealizmom". Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu obavljala je dužnosti šefice Katedre za francusku književnost, predsjednice Vijeća Odsjeka za romanistiku, kao i dekanese Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1973.–1975.) te prorektorice Univerziteta u Sarajevu (1985.–1988.).

“Suočenja”

Bila je redovna članica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, predsjednica (1997.–2001.) i potpredsjednica (2001.–2005.) P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine, te glavna urednica časopisa “Novi izraz”.

Najpoznatija Hanifina djela – „Suočenja – Od nadrealizma do strukture“, „Portreti i prigode“, „Begić – Ristić – Davičo – Krleža…“, „Sarajevo, Sarajevo“ i „U brzake vremena“ – predstavljaju osnovu njene bibliografije.

Hanifa Kapidžić-Osmanagić je jedna od prvih književnih teoretičarki i kritičarki koje su u bosanskohercegovačko proučavanje književnosti uvodile feminističke teme. Ženska književna pitanja otvarana su i u prvoj i u drugoj etapi njenih „Suočenja“.

Preminula je 21. septembra 2019. godine u Sarajevu.

1472. - Umro Janus Panonius, hrvatski i mađarski humanist, pjesnik i diplomata, te biskup Pečuha. Njegov književni rad, čitav na latinskom, obuhvata pjesme „Poemata“ ili „Heroica“, „Elegiae“ u elegijskom distihu, te više od 400 epigrama „Epigrammata“.

1508. - Rođen italijanski arhitekta Andrea Paladio, obnovitelj antičkih tradicija u arhitekturi cinquecenta (visoke renesanse 16. vijeka) koji je razvio moderan stil, zasnovan na klasičnim principima rimskog graditeljstva. Gradio je crkve, palače, vile, vojne objekte, parkove i šire urbanističke cjeline, najviše u Vićenci i Veneciji, uključujući čuvenu vilu "Rotonda" kod Vićence i crkvu "Rotendore" u Veneciji. Teorijske stavove objavio je u znamenitom djelu "Četiri knjige o arhitekturi".

1609. - Galileo Galilei, italijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof, na današnji dan je prvi put posmatrao Mjesec putem teleskopa koji je sam osmislio i nadogradio, te napravio crteže Mjeseca.

1667. - Rođen engleski pisac irskog porijekla Džonatan Svift (Jonathan Swift), jedan od najoštroumnijih kritičara ljudskih poroka, što je naročito izraženo u njegovom kapitalnom djelu "Guliverova putovanja". U izmišljenom svijetu Liliputanaca, divova i smiješnih naučnika, prikazao je tadašnje društvene prilike u Engleskoj. Ostala djela: politički spisi "Suknareva pisma", satire "Bitka knjiga", "Priča o buretu".

1694. - Umro italijanski ljekar i botaničar Marčelo Malpigi (Marcello Malpighi), tvorac mikroskopske anatomije, koji je svojim istraživanjima uveliko doprinio razumijevanju fiziologije. Pronašao je jako konveksna sočiva, jednostavan mikroskop koji uveličava do 180 puta.

1835. - Rođen američki pisac Mark Tven (Twain), jedan od najvećih humorista svjetske književnosti. U romanima "Pustolovine Toma Sojera", "Život na Misisipiju", "Pustolovine Haklberi Fina", "Život na dvoru kralja Artura", kojima je stekao svjetsku slavu, prikazao je jedinstvene životne situacije i autentični američki stil i govor.

1869. - Rođen švedski fizičar Gustaf Dalen, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1912. godine. Poznat je po izumu sunčevog ventila i drugih regulacijskih uređaja za svjetionike. Izumio je acetilensku rasvjetu pomoću kalcijevog karbida.

1874. - Rođen engleski državnik i pisac Vinston Lenard Spenser Čerčil (Winston Leonard Spencer Churchill), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1953., te premijer Velike Britanije od 1940. do 1945. i od 1951. do 1955. godine. Djela: "Lord Rendolf Čerčil", "Moje afričko putovanje", "Liberalizam i socijalni problem", "Historija svjetskog rata", "Marlboro, njegov život i doba", "Korak po korak", "U borbu", "Neumoljiva borba", "Početak kraja", "Memoari iz Drugog svjetskog rata".

1900. - Umro engleski pisac irskog porijekla Oskar Vajld (Oscar Wilde), koji je isticao da je umjetnost autonomna i amoralna. U zatvoru u Redingu, u kojem je dvije godine izdržavao kaznu zbog homoseksualizma, napisao je "Baladu o redinškoj tamnici" i "De profundis". Ostala djela: roman "Slika Dorijana Greja", komedije "Važno je zvati se Ernest", "Lepeza ledi Vindermir", "Idealan muž", zbirka priča "Zločin lorda Artura Sejvila i druge priče", drame "Saloma" (na francuskom jeziku), "Vera", "Vojvotkinja od Padove".

1916. - Rođen Josip “Joško” Domorocki, jedna od najvećih fudbalskih legendi Željezničara u historiji njegovog postojanja. Za FK Željezničar je odigrao više od stotinu utakmica, od čega 88 u prvenstvu.

1919. - Službeno osnovana Zagrebačka filharmonija.

1928. - Rođen Dragan Lukić, srbijanski i jugoslavenski dječiji pisac. Pisao je romane, pjesme, priče i dramske tekstove. Radio je na radiju i na televiziji, a za svoja djela primio je brojne nagrade. Pjesme „Ivin voz“, „Fifi“, „Od kuće do škole“, „Kako rastu nogavice“ i mnoge druge danas su dio školske lektire.

1939. - Rođen Kemal Hanjalić, bosanskohercegovački fizičar i akademik, univerzitetski profesor i doktor tehničkih nauka iz oblasti termodinamike i mehanike fluida. Bio je dekan Mašinskog fakulteta u Sarajevu, gradonačelnik Sarajeva, član Izvršnog vijeća SR BiH, ministar nauke i tehnologije u Vladi Republike Bosne i Hercegovine te predavač na nekoliko svjetskih univerziteta. Dobio je više nagrada i priznanja. Član je ANU BiH od 1981. godine.

1940. - Rođen Jovan „Jova” Radovanović, srbijanski muzičar, komičar i glumac. Proslavio se s kultnim jugoslavenskim bendom „Sedmorica mladih“, koji je ušao u Ginisovu knjigu rekorda kao ansambl s najdužim stažom od 33 godine. Od 2002. do 2004. godine vodio je svoj tv-šou naziva “Povuci ručnu”, a pojavljivao se u više filmova, tv-serija i emisija često glumeći samog sebe.

1955. - Umro srbijanski i jugoslavenski kompozitor Josip Slavenski, profesor Muzičke akademije u Beogradu, koji je, težeći oblikovanju nacionalnog izraza, spojio muzički folklor pojedinih balkanskih naroda s modernom evropskom muzičkom tehnikom. Djela: "Balkanofinija" za orkestar, "Simfonija Orijenta" za hor i orkestar, "Pesme moje majke" za glas i gudački kvartet, četiri gudačka kvarteta, violinski koncert, horovi, sonata za violinu i klavir.

1955. - Rođen Vilijam Majkl Albert Broud (William Michael Broad), britanski rok muzičar, poznatiji kao Bili Ajdol (Billy Idol). Postao je popularan u londonskom pank bendu „Generation X“, a pravu slavu stekao je osamdesetih, solo karijerom u SAD.

1955. - Rođen Vladimir Petrović, srbijanski glumac i reditelj. Snimio je osam filmova iz serijala “Lude godine” (“Žikina dinastija”), gdje je tumačio lik Slobodana Bobe Pavlovića. Osim toga, glumio je i u filmu “Majstor i Šampita”. Bio je reditelj i snimatelj “Indeksovog” radio pozorišta. Danas ima svoju reklamnu agenciju i jedan je od suvlasnika Radio “Indeksa”.

1956. - Američki profesionalni bokser Flojd Peterson (Floyd Patterson) postao najmlađi svjetski prvak u boksu. Takmičio se od 1952. do 1972. godine, a dva puta je bio svjetski prvak u teškoj kategoriji. Osim što je s 21 godinom postao najmlađi bokser u historiji koji je osvojio titulu šampiona, bio je i prvi teškaš koji je vratio tu titulu.

1957. - Umro srbijanski slikar Paja Jovanović, predstavnik akademskog realizma. Naslikao je velike ikonostase u Sabornoj crkvi u Novom Sadu i u crkvi u Dolovu te portretisao više vladara i crkvenih dostojanstvenika.

1957. - Preminuo italijanski operski pjevač Benjamino Đilji (Beniamino Gigli), jedan od najvećih tenora 20. vijeka. Blistao je u operama italijanskih i francuskih kompozitora i igrao u nizu filmova.

1960. - Rođen Geri Lineker (Gary), engleski fudbalski reprezentativac, koji je danas sportski komentator na BBC-u. S postignutih 48 golova treći je strijelac engleske reprezentacije svih vremena, iza Bobija Čarltona (Bobby Charlton) i Vejna Runija (Wayne Rooney).

1977. - Umro srbijanski pisac Miloš Crnjanski, profesor i novinar, koji je od 1928. bio u diplomatskoj službi u Rimu, gdje ga je zatekao Drugi svjetski rat. Iz Rima je otišao u London, odakle se vratio u Beograd 1965. godine, poslije čega je objavio posljednje djelo - "Embahade". Ostala djela: romani "Seobe”, "Dnevnik o Čarnojeviću", "Kap španske krvi", "Kod Hiperborejaca", "Roman o Londonu", pjesme "Lirika Itake", "Lament nad Beogradom", novela "Priča o muškom", drame "Maska", "Konak", "Nikola Tesla", putopisi "Ljubav u Toskani", "Knjiga o Nemačkoj", "Naša nebesa", "Naše plaže na Jadranu".

1995. – Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija jednoglasno usvojilo odluku da 31. januara 1996. bude okončana troipogodišnja mirovna misija u Bosni i Hercegovini.

1995. – Odigrana prva zvanična utakmica fudbalske reprezentacije BiH. Bila je to prijateljska utakmica protiv reprezentacije Albanije, u Tirani, koja je završena rezultatom 2:0 za Albaniju.

Za reprezentaciju Bosne i Hercegovine nastupili su: Ismir Pintol, Vedin Musić, Ibrahim Duro, Muhamed Konjić, Senad Begić, Nedžad Fazlagić (Said Fazlagić), Esmir Džafić, Enes Demirović, Husref Musemić (Amir Osmanović), Asim Hrnjić, Almir Turković, a selektor je bio Fuad Muzurović.

1996. - Predsjedništvo BiH postiglo dogovor o formiranju Vijeća ministara. Odlučeno je da Vijeće ministara bude sastavljeno od tri ministra, od kojih će svaki imati po dva pomoćnika - također ministra. Vijećem će predsjedavati dva predsjednika i jedan potpredsjednik.

2000. - Hrvatska postala punopravna članica Svjetske trgovinske organizacije.

2003. - Umrla američka plivačica Gertrude Ederle, olimpijska pobjednica i svjetska rekorderka u pet disciplina. Bila je prva žena koja je preplivala kanal Lamanš, 6. avgusta 1926. godine. Između ostalih nadimaka, štampa ju je često nazivala "Kraljicom talasa".

2006. - Nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske general Stanislav Galić osuđen pred Haški sudom na doživotni zatvor zbog granatiranja i opsade Sarajeva.

2008. - Umro danski arhitekt Jern Ucon, čije je najpoznatije djelo Sidnejska opera.

2009. - Preminuo Milorad Pavić, srbijanski prozni pisac, historičar književnosti, stručnjak za barok i simbolizam, univerzitetski profesor i nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

2013. – U saobraćajnoj nesreći poginuo američki glumac Pol Vilijam Voker IV (Paul William Walker IV). Poznat je postao 1999. godine nakon uloga u filmovima „Ona je ta“ i „Varsity Blues“. Kasnije je stekao još veću slavu ulogom Brajana O'Konera u filmskom serijalu „Paklene ulice“.

2018. - Umro Džordž Herbert Voker Buš (George Walker Bush), 41. predsjednik SAD (1989.-1993.), poznat po tome što je vodio SAD u Zalivskom ratu 1991. godine. Njegov sin Džordž V. Buš bio je 43. predsjednik SAD, a drugi sin Džeb Buš (Jeb) guverner Floride od 1999. do 2007. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.