NA DANAŠNJI DAN

Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost

Danas je nedjelja, 10. decembar/prosinac 2023. godine, do kraja godine preostao je još 21 dan

Švedski kralj Gustav VI uručuje Ivi Andriću nagradu Nobelovog komiteta Švedske akademije. bih.sutra.de

I.P.

10.12.2023

Na današnji dan 1961. godine, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca Ivo Andrić dobio je Nobelovu nagradu za roman "Na Drini ćuprija". Bio je prvi čovjek s prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Uz zvuke sevdalinke "Kad ja pođoh na Bembašu", švedski kralj Gustav VI uručio je Ivi Andriću nagradu Nobelovog komiteta Švedske akademije, koja mu je dodijeljena „za epsku snagu kojom je oblikovao teme i prikazao sudbine ljudi tokom historije svoje zemlje“.

Poklonio milion dolara BiH

Prilikom dodjele, govorom „O priči i pričanju“ Andrić se zahvalio za priznanje, rekavši, između ostalog:

- Zar ne izgleda pomalo kao nepravda da se od onog koji je stvorio neko umjetničko djelo, pored toga što nam je dao svoju kreaciju, dakle dio sebe, očekuje da kaže nešto i o sebi i o tom djelu? Ima nas koji smo više skloni da na tvorce umjetničkih djela gledamo bilo kao na nijeme, odsutne savremenike, bilo kao na slavne pokojnike, i koji smo mišljenja da je govor umjetničkih djela čistiji i jasniji ako se ne miješa sa živim glasom njegovog stvaratelja. Takvo shvaćanje nije ni usamljeno ni novo, još Monteskje (Montesquieu) je tvrdio da "pisci nisu dobri suci svojim djelima". S divljenjem i razumijevanjem sam nekad pročitao Geteovo (Goethe) načelo: "Umjetnikovo je stvarati, a ne govoriti!".

Osvajanjem Nobelove nagrade Andrić je dobio i novčani iznos od milion dolara, koji je poklonio za razvoj bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini, a u istu svrhu je poklonio i novčane iznose nagrada AVNOJ-a iz 1967. i Dvadesetsedmojulske iz 1970. godine.

Umro ljekar i fizičar Vilijam Gilbert, "otac elektriciteta"

1603. - Umro engleski ljekar i fizičar Vilijam Gilbert (William), nazvan "ocem elektriciteta", lični ljekar kraljice Elizabete Prve. U fizici se proslavio - mada mu je ta grana nauke bila samo hobi - kapitalnim djelom "O magnetima". Dokazao je da je Zemlja veliki loptasti magnet i da se igla na kompasu ne upravlja prema nebu, kako je do tada vjerovano, nego prema magnetnim polovima Planete. Shvatanjima magnetizma nebeskih tijela i elektriciteta snažno je utjecao na razvoj nauke u 17. vijeku.

1815. – Rođena Ejda Bajron, grofica od Lavlejsa, (Lady Ada Byron, Countess of Lovelace), britanska matematičarka i prva programerka, kćerka engleskog pjesnika lorda Bajrona. U njenu čast jedan programski jezik nazvan je po njoj.

1822. - Rođen francuski kompozitor belgijskog porijekla Sezar Frank (Cezar Franck), predstavnik francuskog muzičkog romantizma, obnovitelj francuske simfonije i kamerne muzike. Djela: "Simfonija de-mol", "Eolides", "Psyće", "Les Đinns", "Simfonijske varijacije za klavir i orkestar".

Rođena Emili Dikinskon, najveća američka pjesnikinja

1830. - Rođena američka književnica Emili Dikinson (Emily Dickinson), najveća američka pjesnikinja, koja je za života bila anonimna - jer je vodila povučen život neudate domaćice i objavila samo četiri pjesme. Više od hiljadu njenih pjesama, koje su otkrivene poslije smrti 1886., posthumno su objavljene u šest tomova.

1845. - Engleski građevinski inžinjer Robert Vilijam Tompson (William Thomson) patentirao je svoj izum pneumatskih guma.

1868. - Prvi semafori za regulisanje saobraćaja u svijetu počeli su da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade Parlamenta Velike Britanije.

Preminuo književnik Ante Kovačić, autor čuvenog romana ''U registraturi''

1889. - Preminuo hrvatski književnik Ante Kovačić. U svom najpoznatijem i najboljem djelu, romanu ''U registraturi'' (1888.), koristio je autobiografski materijal, zbog čega je prožet s mnogo topline, neposrednog lirizma i usrdnijeg odnosa prema likovima, naročito u prikazu i opisu djetinjstva glavnog lika - Ivice Kičmanovića. Prema tom romanu, 1974. godine, snimljena je jedna od najboljih jugoslavenskih tv-serija istog naziva s mestralnim glumačkim bardom Radetom Šerbedžijom u glavnoj ulozi.

1896. - Umro švedski hemičar, industrijalac, filantrop i pronalazač Alfred Bernard Nobel, koji je pronalaskom dinamita 1867. stekao ogromno bogatstvo. Želeći da se dinamit koristi samo u mirnodopske svrhe, testamentom je ostavio fond od 9,2 miliona dolara za dodjelu nagrada za vanredna dostignuća u fizici, hemiji, medicini, književnosti i zalaganju za mir. Prvu Nobelovu nagradu Kraljevska švedska akademija nauka dodijelila je 1901. godine. Od 1969. Akademija dodjeljuje i nagradu za ekonomiju. Nagradu za mir dodjeljuje Nobelov komitet u Oslu.

1936. - Preminuo Luiđi Pirandelo (Luigi Pirandello), italijanski književnik, pripovjedač i dramski pisac. Godine 1934., dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Djela su mu prožeta tragičnim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija. Sve drame je sakupio u zbirci „Gole maske“.

1946. - Rođen Fadil Redžić, bosanskohercegovački muzičar, bas-gitarist kultne sarajevske pop-rok grupe “Indexi”. Usporedo sa sviranjem u „Indexima“, Redžić je do kraja 80-ih radio kao producent-urednik Muzičke produkcije RTVSA i bio član Plesnog orkestra Televizije. Izuzetan autorski pečat dao je „Indexima“, komponujući za grupu samostalno, a vrlo često i zajednički sa Slobodanom Kovačevićem.

Fudbalska legenda Dušan Bajević proslavlja 75. rođendan

1948. - Rođen Dušan Bajević, jedan od najboljih i najpopularnijih bosanskohercegovačkih fudbalera i trenera. Sa 164 postignuta gola je drugi (iza Santrača - 218) jugoslavenski prvoligaški strijelac svih vremena, a bio je najbolji golgeter u prvenstvu 1969/70. godine sa 20 golova i reprezentativac-rekorder u broju postignutih golova na jednoj međudržavnoj utakmici: 14. juna 1972. protiv Venecuele (10:0), kada je pet puta je zatresao protivničku mrežu.

Bajević je najveći dio igračke karijere igrao u mostarskom Veležu, čiji su ga navijači – “Rođeni – odmilja zvali "Princ s Neretve".

1950. - Rođen Miroslav Ilić, srbijanski pjevač narodne muzike. Svoju pjevačku karijeru Miroslav je počeo 1972. godine singlom „Voleo sam devojku iz grada“, nakon koje je nizao uspjehe i hitove poput „Oj, Moravo, tija reko“, "Luckasta si ti", "Hej mladosti", "Polomiću čaše od kristala, "Najlepša si kad se smeješ", "Tako mi nedostaješ", "Pozdravi je, pozdravi", "Tebi", "Lažu da vreme leči sve", "Božanstvena ženo", "Bili smo drugovi"...

1955. - U Varešu je rođen Goran Ipe Ivandić, bosanskohercegovački rok bubnjar poznat po svom radu s grupom “Bijelo dugme” u kojoj je svirao do njenog raspada, 1989. godine.

1964. - Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac afričkog porijekla Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca, koji je ubijen u atentatu u Memfisu četiri godine kasnije.

Rođena književnica Isidora Bjelica

1967. - U Sarajevu je rođena književnica i TV voditeljica Isidora Bjelica. Autorica je više od 40 knjiga, više pozorišnih komada i radio-drama. Režirala je film “Dorćol-Menhetn”. Osim po bestselerima, bila je poznata po šeširima koji su s vremenom postali njen zaštitni znak. Preminula je nakon višegodišnje borbe s rakom 5. avgusta 2020., u Beogradu.

1987. - Umro američki violinist Jaša Hajfec (Jascha), jedan od najvećih majstora tog instrumenta u 20. vijeku. On je bio čudo od djeteta, jer je svoj javni debi imao sa sedam godina, kada je odsvirao “Koncert u e-molu” Feliksa Mendelsona (Felix Mendelssohn).

1998. - Haški tribunal osudio bosanskog Hrvata Antu Furundžiju na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja zatočenika u agresiji na BiH (1992.-1995.). To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.

1999. - Umro Franjo Tuđman, prvi predsjednik Hrvatske.

2001. - Generalni sekretar UN-a Kofi Anan dobio Nobelovu nagradu za mir.

2003. - Haški tribunal osudio bivšeg oficira Vojske Republike Srpske Dragana Obrenovića, koji je priznao krivicu, na 17 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Bošnjacima u Srebrenici u julu 1995. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.