Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se danas na 139. Plenarnoj sjednici Venecijanske komisije. 

Kao razlog je naveo nepreciznost odredbi Ustava BiH koje se tiču minimalnih kvalifikacija za izbor sudija u Ustavni sud naše zemlje.

Tumačenje na brojne sporne načine

On je rekao kako se Ustav Bosne i Hercegovine može protumačiti na brojne sporne načine.

- Želim da istaknem činjenicu da je Ustav Bosne i Hercegovine, kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i da je pisan terminologijom anglo-saksonskog prava što u domaćem pravnom ambijentu, u kojem postoji isključivo kontinentalno pravo i njegov terminološki aparat, izaziva niz loših i proizvoljnih interpretacija.

Jako je teško jedan dokument pisan anglo-saksonskim terminima provoditi u ambijentu kontinentalnog prava, pa tako cijeli niz termina na temelju različite percepcije bude pogrešno interpretiran. Naša je namjera da koristimo isključivo termine i način implementacije kontinentalnog prava, što će biti moguće tek kada Ustav Bosne i Hercegovine reformišemo u toj mjeri da on bude pisan i prilagođen kontinentalnom pravu. Dozvolite mi, sada, da ukratko obrazložim razloge podnošenja moga zahtjeva za Mišljenje Venecijanske komisije - rekao je Komšić u svom obraćanju.

Tokom svog obraćanja je govorio o razlozima za podnošenje zahtjeva Venecijanskoj komisiji u kontekstu izbora sudija u Ustavni sud BiH.

Različita praksa izbora sudija

- Prvi razlog, svakako, ogleda se u relativno nepreciznim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine koje utvrđuju minimum kriterija za izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine što je, nažalost, u prethodnim slučajevima zloupotrebljeno do te mjere da su birane osobe bez bilo kakvog pravosudnog iskustva.

Potpuno smo svjesni da u Evropi postoji različita praksa izbora sudija u ustavne sudove, ali da ipak postoji nešto što možemo nazvati preovlađujućom praksom ili praksom koja je prisutna u najvećem broju zemalja Evrope. 

Svakako smo svjesni da postoje toliko specifični slučajevi u pojedinim zemljama u kojima je moguće izabrati lica za sudije ustavnih sudova koja uopće nisu pravnici, ali isto tako smatramo da to nije odgovarajuća praksa koja se može primijeniti u Bosni i Hercegovini - naveo je Komšić.

Rekao je da je Bosna i Hercegovina "krhka demokratija koja nije potpuna niti uspostavljena u cijelosti". Dodao je da Ustavni sud BiH mora biti "krajnja sudska instanca koja, pored pravnih pitanja, treba da zaštiti i demokratiju u Bosni i Hercegovini".

Potom je govorio kako BiH nema Vrhovni sud, te da to znači da Ustavni sud ima još važniju ulogu.

Nema Vrhovnog suda

- Pored toga, u Bosni i Hercegovini ne postoji Vrhovni sud kao krajnja sudska instanca u dvostepenim postupcima, tako da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u pojedinim slučajevima djelovao kao krajnja sudska instanca.

Da bi tako nešto bilo utemeljeno, onda je svakako neophodno da u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine budu izabrane sudije koje su imale pravosudno, ili dovoljno dugo profesionalno iskustvo, kako bi bili u stanju da obavljaju posao u takvom sudu koji predstavlja krajnju sudsku instancu.

Za sada, u sastavu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u dijelu izabranih domaćih sudija, takvu praksu nemamo jer su u Ustavni sud Bosne i Hercegovine najčešće birani kandidati bez bilo kakvog pravosudnog iskustva ili dovoljno dugog profesionalnog iskustva koje se tiče pravosudnih organa. To svakako podriva kvalitetu samog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i u konačnici ima za posljedicu nedovoljnu pravnu sigurnost građana Bosne i Hercegovine - rekao je Komšić.

Komšić je dalje naglasio kako sistem izbora sudija u Ustavni sud BiH kroz prizmu etničkog.

- Drugo važno pitanje, odnosi se na etnički sistem izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Naravno, svjestan sam kako Ustav Bosne i Hercegovine ne utvrđuje etničke kriterije za izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ali je s druge strane uspostavljena praksa da kod 6 domaćih sudija, prilikom svih izbora, imamo dva etnička Bošnjaka, dva etnička Hrvata i dva etnička Srbina.

To je praksa koja dolazi iz etničkih politika i etnički utemeljenih stranaka, što je apsolutno neprihvatljivo. Na taj način u kojem se vrši izbor na temelju etničkog pariteta, jedan je od dodatnih razloga kojima se podriva kvaliteta Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Ovom prilikom podsjetit ću vas na stav Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope iz oktobra 2002. godine u kojem je, nedvojbeno rečeno, da Bosna i Hercegovina u okviru svojih obaveza koje proizlaze iz članstva u Vijeću Evrope "mora napustiti etnički sistem predstavljanja i preći na građanski sistem predstavljanja." To je obaveza moje zemlje i ona se mora ispuniti - izjavio je Komšić.