ZA BH. PROIZVOĐAČE

Iako je izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda porastao: EU tržište nedovoljno iskorištena šansa

Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u prošloj godini iznosila je 131 milion KM, što je za 14,38 posto više nego godinu ranije

Farma Amira Buluta. Avaz

Alen Bajramovic

prije 5 dana

Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u prošloj godini iznosila je 131 milion KM, što je za 14,38 posto više nego godinu ranije, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

Uprkos svim izazovima na domaćem tržištu, izvoz mlijeka porastao je za 0,93 posto, sira za 7,55 posto, fermentiranih proizvoda za 18,34 posto, a maslaca za čak 70 posto.

Sirovo mlijeko

Istovremeno, vrijednost uvoza iznosila je 230,5 miliona KM i za 100 miliona je veća od izvoza.

- Problem tolikog deficita je što mi izvozimo sirovo mlijeko, a uvozimo prerađevine od mlijeka, poput maslaca, čije su cijene višestruko veće - kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa Srednjobosanskog kantona.

Nakon što je prije šest godina BiH dobila dozvolu evropskih institucija, izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište EU kontinuirano raste, ali ne u dovoljnoj mjeri, jer najveće količine i dalje se plasiraju u Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju.

Bulut: Mlijeko mora zadovoljavati standarde. Avaz

Povećanje proizvodnje finalnih, skupljih proizvoda, uz snažniji iskorak ka Evropi, put je ka intenziviranju razvoja u ovoj oblasti. Posebno što proizvođači već ispunjavaju zahtjevne standarde, koje im nameću i koje kontroliraju otkupljivači mlijeka i nadležne inspekcije.

- Ja trenutno imam farmu s oko 40 grla i radio sam s mljekarama koje izvoze na tržište EU. Da bi naš proizvod mogao biti izvezen, potrebni su certifikati, pogotovo za mlijeko. Rade se analize, a mlijeko mora zadovoljavati standarde. Osim toga, morate imati odgovarajući objekt za smještaj stoke, odvojene i adekvatno opremljene prostorije, toplu i hladnu vodu, odgovarajuće higijenske uvjete, te laktofrize za čuvanje mlijeka. Nekoliko puta mjesečno se uzimaju uzorci mlijeka koji idu na analizu - pojašnjava Bulut.

Proizvođači mlijeka u oba bh. entiteta ističu da na ukupan obim proizvodnje utječu niske otkupne cijene, koje iznose od 80 feninga do 1 KM, dok je litar mlijeka u trgovinama oko 2,5 KM. Zato opstaju zahvaljujući poticajima entitetskih ministarstava poljoprivrede.

Počasni predsjednik Udruženja mljekara RS Vladimir Usorac vlasnik je farme s 90 muznih grla. Zbog neusaglašenih poticajnih mjera među entitetima, različitih cijena, te neuređenog sistema, pesimističan je u pogledu budućnosti mljekarstva.

- Od 1996. do danas, sa 17.600 proizvođača mlijeka u RS pali smo na 2.000. Proizvodnja se polako gasi, pa ćemo piti proteinsko, vještački proizvedeno mlijeko. Ne znam koliko možemo i izvoziti ako imamo manje proizvođača mlijeka - ističe Usorac.

20 litara

U bilećkoj mljekari „Pađeni“ kažu da, iako se broj kooperanata smanjuje, oni koji su posvećeni stočarstvu povećavaju proizvodnju. Prošle godine otkupili su više od 20 miliona litara mlijeka.

- Iako se broj proizvođača smanjuje, ne gubimo na ukupnoj količini. Male cisterne od 2 tone šaljemo i u manja mjesta poput Kalinovika ili Rudog, iako možda nema ekonomske opravdanosti, jer nećemo da ih ostavimo i na taj način nastojimo da ih podržimo. Radili smo projekt nabavke 200 junica, pa ćemo nastojati opet, jer tako pokušavamo da zadržimo narod na selima - kaže Radovan Babić iz mljekare „Pađeni“, koja svoje proizvode, osim na domaće tržište, plasira u Crnu Goru i skandinavske zemlje.

Imamo vrlo optimistične rezultate

Sektor mljekarstva u BiH je jedan od najbolje organiziranih sektora, smatra federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić.

- Ove godine imamo vrlo optimistične rezultate. Kad je u pitanju izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda, i tu bilježimo blagi rast. Međutim, naš je veliki problem struktura proizvoda koje uvozimo i koje izvozimo. Uglavnom izvozimo proizvode s nižom cijenom, dok uvozimo uglavnom visokovrijedne mliječne proizvode. Naš vanjskotrgovinski deficit u ovoj oblasti generiraju uglavnom proizvodi koji se vrlo malo ili nikako ne proizvode u BiH - kaže Hrnjić.

Izdvajanja za poticaje

Uz veća izdvajanja za poticaje u poljoprivredi u budžetu za ovu godinu, Federalno ministarstvo je, u saradnji s Razvojnom bankom FBiH, kreiralo povoljnu kreditnu liniju.

- Radi se o vrlo povoljnim kreditima sa čak 35 posto grant sredstava za one industrije koje žele investirati u svoje proizvodne linije. Na taj način želimo podržati proizvodnju onih kategorija proizvoda koje do sada nismo imali u BiH, nego smo ih uglavnom uvozili. Smatramo da se samo podizanjem obima proizvodnje možemo efikasno boriti protiv uvoza - ističe ministar Hrnjić.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.