ALARMANTNO

Banjalučanka se ubila nakon verbalnog linča: Društvene mreže odnijele još jedan život

Prije godinu ubio se mladić iz Laktaša koji je ismijavan zbog nespretnosti

Pokrenuta istraga zbog neovlaštenog snimanja. Facebook

A. Bajramović - B. Cerić

7.11.2023

Banjalučanka D. M., koja je početkom oktobra snimljena kako vrši nuždu na javnom mjestu, 5. novembra izvršila je samoubistvo vješanjem.

Nakon što je na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter, op.a.) objavljen video kako vrši nuždu, korisnici ove mreže su je verbalno linčovali. Porodica žene pokrenula je sve kako bi se pronašla osoba koja ju je neovlašteno snimala i plasirala snimak na društvene mreže.

Nažalost, nesretna žena nije jedina žrtva društvenih mreža.

Prije godinu, tačnije u oktobru, objesio se Mladen Dulić (22) iz Laktaša nakon što je na društvenim mrežama bio ismijan kada je došao na benzinsku pumpu radi zaposlenja.

Ozbiljan problem

Na društvenoj mreži postavljen je snimak pod nazivom “Molba za rad na benzinskoj pumpi”, u kojem radnik benzinske pumpe ismijava mladića dok je ovaj popunjavao prijavu za posao.

Nastradali mladić ozbiljno je shvatio prijavu za posao, ali radnik na pumpi, očigledno, nije, te je sve vrijeme snimao kako ga ismijava.

Dvojica radnika pumpe su bila uhapšena pod optužbom za neovlašteno snimanje, ali je šteta već bila pričinjena.

- Živimo u vremenu totalnog raskida tradicionalnih socijalnih kontakata, koje smo iz realnosti preselili na društvene mreže - kaže za “Avaz” sociolog Vladimir Vasić.

Vasić: Moramo se pozabaviti uzrocima. Facebook

On dodaje da je produkt takvog stanja psihosocijalna otupljenost, ali i osjećaj anarhističke slobode u virtuelnom svijetu, u kojem je dozvoljeno sve, pa i da pogazimo lično i tuđe dostojanstvo.

Komentirajući novi slučaj samoubistva isprovociranog objavama i komentarima na društvenim mrežama, Vasić kaže da su mreže već odavno poligon za širenje raznih oblika destruktivnog ponašanja.

- Ono što zabrinjava je činjenica da, što je veća destrukcija, to je veća popularnost. Dozvolili smo da društvene mreže upravljaju našim životima, da osmišljavaju naše bitisanje u društvu i očito da je sve to otišlo predaleko onog momenta kad bilo ko, bez ikakve odgovornosti, u eter može da odašilje šta želi i kako želi, ne mareći za posljedice. Licemjerje, laž, mržnja, smicalice, podmetanja, klevete, ogovaranja, nažalost, postali su dio našeg svakodnevnog bitisanja, a na to smo kao pojedinci i kolektiv otupili. I u ovom slučaju, nažalost, govorimo o posljedicama, svršenom poslu. Ako emocije ostavimo po strani, moramo ozbiljno da se pozabavimo posebno mladim ljudima i da u njihov proces sazrijevanja i socijalizacije uključimo adekvatne stručnjake, jer imamo ozbiljan problem s pragom tolerancije bilo da je riječ o psihološkom ili socijalnom momentu - kaže Vasić.

Haotičan sistem

Dodaje da sve više ljudi na destrukciju odgovara autodestrukcijom ili isključivo destrukcijom, a potražiti stručnu pomoć u kriznim situacijama i dalje je tabu tema, pa probleme često rješavamo na najgori mogući način.

- Osjećaj za drugog čovjeka kao da ne postoji u savremenom društvu, jer ovo što jedni drugima radimo nije tipično ni za životinjski svijet. Moramo se ozbiljno pozabaviti uzrocima a ne da, što nam je svojstveno, sagledavamo posljedice i oplakujemo žrtve. Nažalost, nemamo adekvatno uređen medijski prostor u domenu društvenih mreža, te takva anarhija pojedincima dozvoljava potpunu slobodu. Ne postoje zakonske, ni bilo koje druge regulative koje mogu da urede haotičan sistem, pa moramo, a to je proces, djelovati sistemski u pravcu vaspitanja mlađih naraštaja školskog uzrasta - navodi Vasić.

Djeca u opasnosti

- Djeca su nam u velikoj opasnosti da budu izazivači, podstrekači ili u konačnici žrtve sličnih scenarija. Prisjetimo se slučaja u školi „Vladislav Ribnikar“, kad je dio mlađe populacije putem društvenih mreža pružao podršku masovnom ubici. Sjetimo se zločina u Gradačcu, kada su neki pružali pomoć ubici… Niko od njih nije procesuiran niti je potražio pomoć stručnog osoblja. Šta mi radimo!? - ističe Vasić.

Porodica žene želi saznati i ko joj je slao uvredljive poruke.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.