Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) je danas u okviru aktivnosti projekta „Diaspora Invest" predstavila Metodologiju mapiranja dijaspore, kao alat za podršku jedinicama lokalne samouprave u procesu popisivanja i adekvatnog korištenja i upravljanja podacima u vezi sa iseljeništvom. Alat će pomoći lakše prikupljanje informacija i osigurati pristup stvaranju jasnije slike o poveznici dijaspore sa matičnim lokalnim zajednicama.

Grube procjene

- Mi kada govorimo o bosanskohercegovačkoj dijaspori uvijek baratamo generalnom procjenom od 2 miliona ljudi koji vode porijeklo iz naše zemlje, a žive u inostranstvu. Prema podacima Forbesa i UN-a, 34% populacije rođene u BiH živi van granica naše države. Istovremeno, većinom govorimo o širim i grubim procjenama. U nedostatku popisa stanovništva, ali i odsustva adekvatnih mehanizama praćenja statusa i stanja bosanskohercegovačke populacije van matice, općine i gradovi širom zemlje su izrazile želju da na lokalnom nivou provedu precizna istraživanja po ovom pitanju - kazao je Armin Alijagić iz Biznis centra bh. dijaspore.

Jedinice lokalne samouprave su do sada najbliže podatke dobivale u okviru izbornih ciklusa, kada se dio dijaspore registruje za glasanje putem pošte. Ali prema svim procjenama, ti brojevi ne obuhvataju ni 5% stvarne populacije vani.

Važni podaci

- Na posljednjim izborima za glasanje putem pošte je registrovano oko 63 000 Bosanaca i Hercegovaca, Bosanki i Hercegovki van zemlje. Pritom, treba naglasiti da postoji značajan broj njih koji na dan izbora ili u tom periodu dolaze u zemlju da glasaju direktno, što odmah stvara promjenu u tom podatku. Uz to, naša zemlja kroz ove podatke maksimalno što može da dobije jeste lokacija registrovanih građana u inozemstvu, ali se ti podaci niti mogu dijeliti dalje, pa samim tim se ni ne dopunjavaju dalje - napominje Alijagić.

Kao važno pitanje pojavljuje se utvrđivanje podataka o obrazovanju, zanimanju i interesovanjima naše dijaspore.

- U nastojanju da se popišu lideri naše dijasporske zajednice, u prošlosti se većinom to pitanje 'ko je ko iz BiH' završavalo na priznatim naučnicima i ljudima sa najvišim akademskim zvanjima. Premda je to izuzetno važno, manjka nam podataka o poduzetnicima, o kompanijama koje vode naši ljudi, o šansama koje imamo vani. Zbog toga smo, u saradnji sa općinama i gradovima odlučili napraviti ovaj alat – koji odgovara na njihove potrebe i nastojanje da adekvatnije popišu snagu koju imamo van granica BiH - dodaje Alijagić.

Poslovno vijeće bh. dijaspore

USAID je nedavno podržao i poziv za uspostavu Poslovnog vijeća bh. dijaspore, te će uz lokalno mapiranje dijaspore, biti stvoreni uslovi za trajnu i održivu saradnju sa iseljeništvom.

- Proces mapiranja dijaspore se razdvaja u devet koraka, počevši od izrade upitnika, testiranja, finalizacije, pa sve do analize prikupljenih podataka i njihove primene u praksi. Nadalje, publikacija pruža seriju preporuka za pristup mapiranju. Naglasak je na važnosti definiranja ciljeva, komunikaciji sa dijasporom, kao i na načinima prikupljanja podataka, bilo da je to online ili offline. Posebna pažnja je usmjerna na važnost analize podataka prema različitim kriterijima, kako bi se dobili konkretni i upotrebljivi rezultati - zaključuje Alijagić.