SVIJET

Prošle godine više od 17.000 djece bez pratnje je došlo u Evropu

Arhiv

S. KURT

12.4.2018

Uprkos padu broja izbjeglica i migranata koji su došli u Evropu prošle godine, opasnosti s kojima su mnogi suočeni na putu u nekim su se slučajevima povećale, navodi se u novom izvještaju UNHCR-a, UN-ove Agencije za izbjeglice. 

Prema nalazima izvještaja "Putevi očajnika", dolasci morskim putem u Italiju, uglavnom iz Libije, drastično su smanjeni od jula prošle godine, a ovaj trend nastavio se i u prva tri mjeseca ove godine, s padom od 74 posto u odnosu na prošlu godinu.

Povećana stopa smrtnosti  

- Putovanje u Italiju postalo je sve opasnije, stopa smrtnosti među onima koji su krenuli iz Libije povećala se na jedan na svakih 14 ljudi u prva tri mjeseca 2018., u usporedbi s jedan na svakih 29 ljudi u istom razdoblju 2017. godine – navedeno je u izvještaju.

Osim toga, u posljednjih nekoliko mjeseci zapaženo je zabrinjavajuće pogoršanje zdravlja kod novopridošlica iz Libije. Sve više ljudi koji dolaze iznimno su slabi, mršavi i u općenito lošem zdravstvenom stanju.

Dok je ukupni broj prijelaza na Sredozemlju ostao daleko ispod nivoa iz 2016. godine, u izvještaju UNHCR-a konstatiran je i porast broja dolazaka u Španiju i Grčku u drugom dijelu 2017. godine.

Tako je u prošloj godini Španija zabilježila porast od 101 posto u odnosu na godinu prije, sa 28.000 novih dolazaka. Prvi mjeseci ove godine pokazuju sličan trend, uz porast od 13 posto u odnosu na prošlu godinu.

- U Grčkoj je ukupan broj dolazaka morskim putem smanjen u odnosu na 2016. Međutim, porast od 33 posto zabilježen je između maja i decembra prošle godine, uz 24.600 dolazaka u odnosu na 18.300 u istom razdoblju 2016. godine – navedeno je.

UNHCR navodi da je najviše migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana, uključujući i veliki broj porodica s djecom. Tražioci azila koji dolaze morem u Grčku suočeni su s produženim boravkom u pretrpanim i užasnim uvjetima na grčkim otocima.

Zbog povećanih ograničenja u Mađarskoj, mnoge izbjeglice i migranti pribjegavaju alternativnim rutama za kretanje po Evropi, navodi se u izvještaju. Naprimjer, neki prelaze iz Srbije u Rumuniju, dok se drugi kreću iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj. 

- Putovanja do Evrope i kroz nju za izbjeglice i migrante i dalje su opasna - izjavila je Paskal Moro (Pascale Moreau), direktorica UNHCR-ovog ureda za Evropu.

Ona je dodala da se vjeruje da je više od 3.100 ljudi izgubilo živote na moru prošle godine na putovanju ka Evropi u usporedbi sa 5.100 u 2016. godini. Još je 501 osoba umrla ili nestala od početka ove godine.

- Uz to, najmanje 75 drugih ljudi stradalo je na kopnenim putevima na vanjskim granicama Evrope ili tokom putovanja u Evropu prošle godine, uz stalne i duboko zabrinjavajuće izvještaje o odbijanju ulaska. Pristup teritoriji te brzoj, pravednoj i učinkovitoj proceduri azila za ljude koji traže međunarodnu zaštitu od vitalne su važnosti. Upravljanje granicama i pružanje zaštite izbjeglicama u skladu s međunarodnim obvezama država nisu međusobno isključivi niti nekompatibilni – rekla je Moro.

Izvještaj UNHCR-a, također, navodi slučajeve zlostavljanja i iznuda koje su izbjeglice i migranti pretrpjeli u rukama krijumčara ljudima, švercera ili oružanih skupina na različitim rutama ka i u Evropi.

Pozitivni pomaci

Žene, posebno one koje putuju same, i djeca bez pratnje i dalje su posebno izloženi rizicima spolnog i rodnog nasilja na putu prema Evropi i na nekim lokacijama u Evropi.

Prošle godine više od 17.000 djece bez pratnje došlo je u Evropu.

Izvještaj UNHCR-a ipak ukazuje i na pozitivne pomake u broju ljudi preseljenih u Evropu prošle godine, uz povećanje od 54 posto u odnosu na 2016. Najviše od 26.400 izbjeglica bili su Sirijci (84 posto), preseljeni iz Turske, Libanona i Jordana. Među evropskim zemljama najveći su broj primili Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Njemačka.

Napredak se ogleda i u činjenici da je krajem prošle godine UNHCR počeo omogućavati lakšu evakuaciju ranjivih izbjeglica iz Libije u Niger te iz Libije u Italiju.



Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.