NJEMAČKI MEDIJI

Njemačka od 2. svjetskog rata ne pamti ovakvu krizu: "Ima učinak snježne grudve"

71 posto ispitanih očekuje da će se ekonomska situacija tokom narednih pet godina dalje pogoršavati, a samo 11 posto ih vjeruje da će doći do dugoročnog oporavka

Olaf Šolc u nezahvalnoj situaciji. TWITTER

S. S.

25.7.2022

Nijemci računaju s dugom privrednom krizom – i već je osjećaju, naslov je objavljen u sedmičnom listu Der Spiegel. Novinar Florian Dikman (Diekmann) na početku svoje analize podsjeća na rat u Ukrajini i riječi njemačkog ministra privrede Roberta Habeka (Habeck). Habek je krajem marta rekao da će sankcije protiv Rusije pogoršati i životni standard u Njemačkoj, da će Nijemci postati siromašniji, ali da će se društvo morati nositi s tim, piše DW.

- Poruka je stigla do Nijemaca. Oni već sada osjećaju posljedice enormnog rasta cijena i smatraju da će privredna situacija u Njemačkoj vrlo dugo biti teška. To pokazuje i Spiegelov privredni monitor, anketa koju je za poznati sedmični list proveo Institut za ispitivanje javnog mnijenja Civey.

Prema ovoj anketi, aktualnu privrednu situaciju 58 posto ispitanika vidi kao lošu. To je od početka provođenja ovih anketa (u maju 2017.) najveći postotak – "čak i u prvom korona-šoku u proljeće 2020. bilo je deset posto manje onih koji situaciju vide kao lošu."

- Nadalje, 71 posto ispitanih očekuje da će se ekonomska situacija tokom narednih pet godina dalje pogoršavati, a samo 11 posto ih vjeruje da će doći do dugoročnog oporavka. I to je najveći broj pesimista otkako je "proradio" Spiegelov privredni monitor.

Zanimljivo je da i pored takve krize samo 12 posto ispitanih osjeća strah od gubitka radnog mjesta. "Moguće je da je tako zbog toga što se trenutno u svakodnevnici primjećuje upravo nedostatak radne snage, bilo da se radi o ugostiteljstvu, aerodromima ili zanatlijama", piše Spiegel.

Ništa nije novo, ništa nije nepoznato, samo je – sve istovremeno

Poslijeratna Njemačka ne pamti ovakvu privrednu krizu. Kolumnist dnevnika Die Welt Thomas Straubhaar vidi u njoj "učinak snježne grudve koja počinje razvijati svoju razornu snagu". Taj učinak "dobro opisuje koliko je situacija postala prijeteća za Njemačku". "Pojedinačni problemi koji ne nose veliki rizik i lako ih je savladati, nagomilavaju se u katastrofu koja nosi sve pred sobom. To je ono što se u Njemačkoj može, ali ne smije dogoditi."

- U to spada borba protiv pandemije – ta borba je s drugim faktorima dovela do ograničenja proizvodnje i velikih smetnji u globalnom lancu snabdijevanja. U trgovinama odjednom nema više proizvoda kojih je ranije bilo u izobilju. Cijene rastu – prije svega cijene sirovina i građevinskih materijala."

- Ruski napad na Ukrajinu je doveo do dramatičnog porasta cijena energije. Inflacija se otima kontroli. Godišnja stopa inflacije je u junu dostigla 7,6 posto, to su dosad nepoznate visine. Poneko domaćinstvo već sada ne zna hoće li tokom predstojeće zime uopšte moći platiti grijanje - piše dalje Straubhaar.

"Lista katastrofalnih vijesti se svake sedmice produžava. Pad tečaja eura izaziva strahovanja od nove krize ove valute. S vrijednošću koja povremeno pada ispod jednog dolara, euro je jeftin kao što je posljednji put bio prije 20 godina. Spekulacije o raspadu evropske privredne i monetarne unije dobijaju na težini."

- Trzavice oko Sjevernog toka 1 povećavaju rizik od nestašice plina. Zbog toga se mnogi boje hladne zime. Na kraju, sve je očiglednije da će zbog ograničenja uvoza žita iz Ukrajine postati vjerovatnije gladovanje – za siromašnija društva."

Autor naglašava da nijedan od nabrojanih problema "sam po sebi ne ugrožava egzistencijalno budućnost Njemačke" i dodaje: "Ništa nije novo ni nerješivo. Naprotiv: sve je već viđeno, za mnoge stvari postoje dobro uvježbane protivmjere."

- Na primjer, borba protiv inflacije povećanjem kamata, ili u energetskoj politici ponovnim posezanjem za nositeljima energije kojih (još!) ima dovoljno – kao što su ugljen ili atomska energija. Ono što je novo i vrlo opasno je istovremenost kriza, kao i pojava da između pojedinačnih negativnih događaja može doći do lančanih reakcija čije posljedice je nemoguće kontrolirati i teško procijeniti."

- Njemački model je stigao do svojih granica jer (...) hoće štititi stanovništvo od promjena i sačuvati postojeće stanje.“ Autor navodi da se često reagira prebrzo i previše nervozno, na primjer, uvođenjem dodataka za izdatke za grijanje ili uvođenjem mjesečne karte za javni prijevoz koja košta samo 9 eura. "To je dovoljno dokaza za tezu da takve intervencije države u pravilu dolaze prekasno, nisu dovoljno promišljene i djeluju neprecizno", piše između ostalog dnevnik Die Welt.

Atomske elektrane polako "uskrsavaju"

- Više odricanja, više rada, više dugova – hoćemo li tako izaći iz krize? – pitaju se novinari tabloida Bild Johannes Bockenheimer i Ralf Schuler. U nastavku konstatiraju:

 - Jasno je da se njemačka nalazi pred teškim godinama. Ako hoćemo održati naš životni standard, onda sada dolazi najmanje deset godina koje će biti napornije od prethodnih - citiraju oni bivšeg šefa SPD-a Sigmara Gabriela.

"Gabriel smatra da bi trebalo produžiti radno vrijeme – i da norma postanu 42 radna sata sedmično. Na taj način bi se u određenoj mjeri mogao neutralizirati aktuelan manjak radne snage."

„Činjenica je da se ministar finansija Lindner (još) vehementno protivi novim željama za izdacima. Prema informacijama Bilda, on čak odbija kancelarov plan da se uvede novi paket državne pomoći od pet milijardi eura."

- Njemačka vlada sada partnerima u EU-u hoće poslati signal da bi za tri njemačke nuklearne elektrane moglo biti odgođeno zatvaranje, i to poslije dugog opiranja, prije svega Zelenih i SPD-a - piše list Bild.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.