NATO savez je Viljnus pretvorio u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem kako bi se zaštitilo američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) i druge vođe bloka, koji se iduće sedmice sastaju svega 32 kilometra od bodljikave žice na granici s ruskom saveznicom Bjelorusijom.
Šesnaest članica NATO-a je poslalo ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili summit 11. i 12. jula koji će se odvijati samo 151 kilometar od Rusije. Mnoge države također šalju napredne sisteme protivzračne odbrane koji baltičkim zemljama nedostaju. "Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo ne bude nezaštićeno dok stižu Bajden i vođe 40 zemalja", rekao je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
Baltičke zemlje Litvanija, Estonija i Latvija, koje su nekada bile pod upravom Moskve, a sada su članice NATO-a i Evropske unije, troše više od dva posto BDP-a na odbranu, što je više od većine drugih saveznica.
Napredna protivzračna odbrana
Međutim, za regiju s otprilike šest miliona stanovnika to nije dovoljno da bi se održavale velike vojske i ulagalo u vlastite borbene mlazne zrakoplove ili naprednu protivzračnu odbranu. Njemačka je rasporedila 12 protuzračnih raketnih sustava Patriot, koji se koriste za presretanje balističkih i krstarećih projektila ili borbenih zrakoplova.
Španija je poslala sistem protivzračne odbrane NASAMS, Francuska šalje haubice Caesar te je s Finskom i Danskom premjestila borbene mlaznjake u Litvaniju, a s Velikom Britanijom osigurala oružje za borbu protiv bespilotnih letjelica.
Poljska i Njemačka su poslale specijalne jedinice ojačane helikopterima. Druge zemlje šalju opremu radi odbrane od potencijalnih hemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih napada. Saveznički napori za zračnu sigurnost tokom samita za litvanskog predsjednika znače da NATO treba hitno postaviti stalnu zračnu odbranu u baltičkim zemljama.
- Razmišljamo o tome što će se dogoditi nakon što samit završi i sarađivat ćemo sa saveznicima kako bismo stvorili rotirajuću silu za neprestanu zračnu zaštitu - rekao je Nauseda novinarima.
Mještani iz sela blizu granice s Bjelorusijom su za Reuters rekli da se osjećaju sigurno uprkos ponudi ruske saveznice da primi plaćeničku grupu Wagner i da na svom teritoriju rasporedi rusko nuklearno oružje.
Nema hrabrosti
- Mislite li da bi Wagner ili Bjelorusija mogli napasti Litvaniju, koja je u NATO-u? Nemaju hrabrosti. NATO je NATO, a mi se osjećamo sigurno jer smo u NATO-u. Zašto bismo se bojali Bjelorusa?, rekao je 67-godišnji Edvar Rynkun u selu Kaniukai, koje je od Bjelorusije udaljeno jedan kilometar.
- Kad bi Litvanija bila sama, drugačije bih se osjećala. Da nema članstva u NATO-u, stvari bi ovdje već mogle biti iste kao u Ukrajini - dodala je Elena Tarasevic (55), Rijnkunova komšinica.
Osam raketnih sistema Patriot, kojima upravljaju Nijemci, raspoređeno je u zračnoj luci u litvanskom glavnom gradu, a cijevi su im uperene prema ruskom Kalinjingradu. Druga dva su usmjerena prema Bjelorusiji. Svi sistemi funkcioniraju od petka ujutro.
- Znate gdje ste geografski smješteni i znate veoma dobro odakle dolazi prijetnja - rekao je pukovnik Steffen Lieb, zapovjednik raspoređenih sistema Patriot. "Litvanija je od nas zatražila zaštitu samita, a NATO je također zamolio Njemačku za pomoć. Ovo je naš odgovor", dodao je.
Utrostručen broj graničara
Litvanija je utrostručila broj graničara na bjeloruskoj i ruskoj granici preko ljeta, a pojačani su službenicima iz Latvije i Poljske. Dvije zemlje su također poslale policiju kako bi pomogla u ophodnji u Viljnusu.
- Pripremamo se za razne provokacije - rekao je šef graničara Rustamas Liubajevas. Dodao je da se boji valova migranata na granici, nezakonitih prelazaka ili vojnih vozila koja se pojavljuju na granici bez objašnjenja.
Hiljade bliskoistočnih migranata prešle su bjelorusku granicu 2021., za što su Litvanija i Evropska unija optužile Minsk, koji to poriče. Broj prelazaka je otad splasnuo. "Situacija je zaista veoma napeta zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Stoga je (zaštita granice) već bila na veoma, veoma visokom nivou (prije summita)", kazao je Liubajevas.
Granične kontrole na litvanskoj granici s Poljskom i Latvijom, članicama Europske unije, ponovno su uvedene zbog samita. Gradonačelnik Viljnusa je predložio građanima da ne budu u gradu jer će veliki dijelovi u središtu biti zatvoreni zbog samita.
