NA DANAŠNJI DAN

Umro engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije

Papa Klement Sedmi zaprijetio engleskom kralju Henriju Osmom

Lorens Olivije. Printscreen

A. O.

11.7.2023

Danas je utorak, 11. juli, 193. dan 2023. Do kraja godine ima 172 dana.

1533. - Papa Klement Sedmi zaprijetio engleskom kralju Henriju Osmom da će ga ekskomunicirati iz Rimokatoličke crkve ako ne obnovi brak sa Katarinom Aragonskom, od koje se razveo u maju 1533. Henri Osmi je ignorisao prijetnju, raskinuo sve veze s Vatikanom i 1534. osnovao Anglikansku crkvu, proglasivši se za njenog poglavara.

1882. - Gušeći arapsku pobunu u Egiptu, britanske trupe napale Aleksandriju, a zatim zauzele Kairo i svu zemlju. Potom je na međunarodnoj konferenciji utvrđen sporazum o bezbjednosti Sueckog kanala, za Veliku Britaniju izuzetno značajnog plovnog puta zbog britanskih kolonija u Aziji, pa su od tada Britanci, zajedno sa Francuzima, nadzirali kanal, čime je Egipat potpao pod punu zavisnost od velikih sila. Egipat je tek 1956. preuzeo kontrolu nad Sueckim kanalom.

1920. - Rođen američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner, fizički izuzetno upečatljiv, snažna ličnost jake volje i magnetske glumačke privlačnosti. Igrao je u mnogim filmovima, ali je vjerovatno najviše upamćen po ulozi u muzičkom filmu "Kralj i ja", za koji je nagrađen "Oskarom", a i u pozorištu je godinama igrao u istoimenoj predstavi. Ostali filmovi: "Deset Božijih zapovijesti", "Anastasija", "Braća Karamazovi", "Solomon i Saba", "Sedmorica veličanstvenih", "Taras Buljba", "Zapadni svijet".

1921. - Poslije pobjede revolucije privremena narodna vlada proglasila je nezavisnost Mongolije pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

1935. - Umro francuski oficir jevrejskog porijekla Alfred Drajfus, koji je 1894. lažno optužen da je NJemačkoj odavao vojne tajne i osuđen na doživotnu robiju samo na osnovu sumnji i izjava grafoloških stručnjaka. Poslat je u jedan od najgorih zatvora na svijetu - na Đavolskim ostrvima u Francuskoj Gijani. U njegovu odbranu ustao je najslavniji pisac tog vremena Emil Zola, koji je pod naslovom "Optužujem" u listu "Oror" objavio otvoreno pismo predsjedniku Republike. Tek u julu 1906. kapetan Drajfus je rehabilitovan, vraćen u vojsku i unapijeđen u čin majora.

1937. - Umro američki kompozitor, porijeklom ruski Jevrejin, Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku unio elemente folklora, popularne muzike, crnačkih duhovnih pjesama i bluza. Djela: opera "Porgi i Bes", simfonijska fantazija "Amerikanac u Parizu", "Klavirski kloncert u F-duru", kompozicije za klavir i orkestar, "Melanhonična rapsodija", muzika za filmove.

1960. - "Premijer" provincije Katanga Moiz Čombe - eksponent belgijskih i drugih zapadnih kompanija u Kongu - proglasio "nezavisnost" te rudnim blagom prebogate kongoanske provincije.

1978. - Od eksplozije cisterne s tečnim gasom u španskom mediteranskom turističkom kampu u mjestu San Karlos de la Rapita poginulo najmanje 180 ljudi.

1979. - Američka vasionska stanica "Skajlab" se poslije šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje raspala prilikom prizemljenja.

1989. - Umro engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najvećih tumača likova iz djela Viljema Šekspira, prvi glumac kojem je za života dodijeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je nagradu "Oskar" za film "Hamlet". Ostali filmovi: "Henri Peti", "Ričard Treći", "Princ i igračica", "Tri sestre", "Orkanski visovi", "Rebeka", "Ledi Hamilton", "Keri", "Otelo", "Spartak" , "Kartum", "Ponos i predrasuda", "Bani Lejk je nestala", "Maratonac".

1995. - Počinjen genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. 

2004. - Boris Tadić preuzeo dužnost predsjednika Srbije.

2008. - Umro je Majkl Debejki, američki hirurg, inovator u oblasti hirurgije srca i krvnih sudova. Debejki je još tokom studija usavršio i dizajnirao neke medicinske instrumente. Razvio je vještačko srce i srčane pumpe neophodne prilikom presađivanja. Svjetski poznat hirurg, radio je kao profesor Bejlor fakulteta u Hjustonu, kao i direktor čuvenog "Centra za srce".

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.