Na fonu priprema ukrajinske vojske, uz podršku EU, Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, za odbijanje još jedne ofanzive ruskih trupa, Putinov bliski saradnik Ruben Vardanjan, proglašen od strane zvaničnog Kijeva "saučesnikom u zločinima ruskih vlasti protiv Ukrajine ", "nominovan je za Nobelovu nagradu za mir za "razvoj mirovnih inicijativa".

Interesantno je da su “informativna agencija” Sputnik, — jedan od glavnih glasnogovornika propagande Kremlja van granica Rusije, i ruski medijski holding RBK prvi su objavili kandidaturu za dobijanje te nagrade. Potonji pripada tajkunu Grigoriju Berezkinu, koji se nalazi na spisku sankcija EU, Britanije, Kanade i Australije, kao "pristalica" predsjednika Ruske Federacije, koji je "direktno doprinio besmislenom ratu Vladimira Putina u Ukrajini i odgovoran je za bol i patnju naroda Ukrajine".

Sam Vardanjan je poznat po tome što je vodio rusku kompaniju "Troika Dialog". Prema istrazi međunarodnog konzorcijuma OCCRP, preko te kompanije tajno je prebacivan novac bliskim Putinovim prijateljima. U vremenu od 2006. do 2013. godine preko računa offshore mreža Vardanjana prešlo je više od 4,6 miliijardi američkih dolara. Godine 2020. glavni ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni, kojeg je nedavno ubio režim u Kremlju, optužio je Vardanjana zakorupciju u iznosu od oko 50 miliona dolara.

2019. godine 22 poslanika Evropskog parlamenta pozvalo je EU da uvede sankcije protiv njega. Vardanjan je 2022. godine, kao i drugi bliski Putinovi saradnici, uključen u nacrt novih američkih sankcija.

U junu 2023. godine, na inicijativu Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), uvršten je u ukrajinsku bazu saučesnika ruske agresije „Mirotvorac“ s karakteristikom: „Saučesnik ruskih fašističkih osvajača i terorista. Saučesnik u zločinima ruskih vlasti protiv Ukrajine i njenih građana... podliježe trenutnom hapšenju i transferu agencijama za sprovođenje zakona Ukrajine ili zemalja NATO-a. " SBU je Vardanjana optužio i za "finansiranje ruske agresije na postsovjetskim teritorijama".

Dva mjeseca kasnije, bivši šef Vijeća sigurnosti armenske enklave u Karabahu, Samvel Babajan izjavio je Javnoj televiziji Armenije da je 2022.-2023. godine Vardanyan obavljao funkcije ruskog agenta na Južnom Kavkazu.

Vardanjanove veze s Kremljom prenijeli su i vodeći svjetski mediji 2023. godine.

«… Nama sumnje da je Vardanjan čovjek Kremlja, što je ukrajinska vlada priznala kada mu je uvela sankcije», prenose novine Politico.

Prema Forbesu, "Vardanjan uživa blagoslov Moskve...".

Rumunska odjel američkog sedmičnika Newsweek javio a jeda dok se "EU i Sjedinjene Države bore za mir na Kavkazu i nastoje postići mirno rješenje između Armenije i Azerbejdžana oko Karabaha, ruski milijarder Ruben Vardanjan, zastupajući interese Kremlja, pozvao je ljude da uzmu oružje".

Ništa manje skandalozni nisu ni podaci novina The Washington Times o Vardanjanovim vezama s ajatolahovim režimom – posebeno u kontekstu javnih prijetnji Irana protiv SAD-a, Britanije, Francuske i Njemačke zbog njihove podrške Izraelu poslije iranskog napada 13. aprila.

U zaključcima novina Washington Times se navodi da je «Vardanjan, jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, blizak Putinu».

Dakle, nominacija za Nobelovu nagradu za mir osobe usko povezane sa dva diktatorska režima koji vode agresivnu militarističku politiku izgleda ne samo nečuveno, već čak i bogohulno.

Štaviše, Nobelov komitet, koji je prihvatio Vardanjanovu kandidaturu, još nedavno je zastupao potpuno suprotan stav. U znak podrške Kijevu 2022. godine, ovaj komitet nije pozvao ambasadore Rusije i Bjelorusije na ceremoniju dodjele nagrada u Stokholmu. Godinu dana kasnije, iako su pozivi za dodjelu Nagrade za mir bili poslani ambasadorima Rusije, Bjelorusije i Irana, ipak su povučeni zbog ogromne kritike javnosti.

Stav Nobelovog komiteta najjasnije je odražava u saopćenju za javnost iz septembra 2023. godine: „Važno je i ispravno što više širiti vrijednosti i poruke Nobelova nagrada propagira. Na primjer, prošlogodišnjom jasnom političkom porukom poslanom Nagradom za mir, koja je dodijeljena... Ukrajincima koji se bave dokumentovanjem ruskih ratnih zločina.” Dakle, nominacija Vardanjana, koji je usko povezan sa Moskvom i Teheranom, u suprotnosti je sa stavom samog Nobelovog komiteta.

Koristeći međunarodni autoritet ovog komiteta, propagandisti Kremlja očekuju da će Vardanjana učiniti "čistijim" u očima Zapada. Ako on ipak dobije jednu od najprestižnijih svjetskih nagrada, onda će ga Moskva pod aurom "mirotvorca" ubudće opet moći koristiti u svojim intrigama na Južnom Kavkazu. Uostalom, Kremlj je još početkom prošle godine Vardanjana smatrao pravim kandidatom za mjesto premijera Armenije – u slučaju svrgavanja prozapadnog Nikole Pašinjana. To su gotovo otvoreno izjavili bivši ministar i bivši zamjenik ministra odbrane Armenije, a Javna televizija Republike čak jestavila Vardanjana na "crnu listu" zbog napada na šefa vlade.

Igor ČALENKO, ukrajinski politikolog, šef Centra za analizu i strategije (Kijev)