Bivši predsjednik Republike Hrvatske i jedan od najpopularnijih političara u regionu dr. Ivo Josipović dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz", prvi nakon što je otkrio da namjerava osnovati stranku već narednog mjeseca. Nije otkrio ime stranke, ali jeste potvrdio da je vidi kao mogući "treći put" za svoju zemlju umjesto dominantnih HDZ-a i SDP-a, njegove bivše stranke.
Stranku koja ga je 2009. godine kandidirala za predsjednika Hrvatske napustio je zbog činjenice da stranački predsjednik i hrvatski premijer Zoran Milanović, kako kaže, ne želi reforme. Također, primijetio je da vodstvo SDP-a ne očekuje njegov povratak u stranku "s velikim oduševljenjem". Josipović za "Avaz" govori o novom političkom projektu, SDP-u, novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović te njenom odnosu prema BiH, ali i o našoj zemlji iz ugla EU, regionu i uplitanju Rusije na Balkanu.
Niska podvala
Saopćili ste da osnivate novu stranku i da će sredinom maja biti održana osnivačka skupština. Što Vas je nagnalo na taj potez, budući da ste spominjani kao nada za ozdravljenje SDP-a?
Prvi i najvažniji razlog sastoji se u tome što je SDP, odnosno njegov predsjednik, gospodin Milanović jasno pokazao što misli o velikim i, smatram, važnim institucionalnim reformama koje predlažem. Oni ne žele te reforme. Nisu željeli ni moje mjere protiv dužničke krize. A članstvo i rad u stranci nije radi unutarnjih obračuna, nego radi provođenja neke politike koju smatramo ispravnom. Usto, vidljivo je bilo i da vodstvo stranke ne očekuje moj povratak s velikim oduševljenjem. Preko novina su mi poručili da se mogu učlaniti u stranku. Neobičan pristup prema bivšem predsjedniku države. Ali to je manje važno. Dakle, smatram da sadašnja vlada nije ispunila očekivanja, a i da nema volje za ozbiljne reforme.
Iz SDP-a pitaju osnivate li stranku njihovim novcem...
Što se izjava o novcu tiče, riječ je o niskoj podvali, nije jedina ovih dana. To i pokazuje određeni strah vodstva SDP-a od nove stranke. Naime, u SDP-u se vodi knjigovodstvo moje kampanje, pa sam ih pozvao da objave i jedan račun koji nije bio u funkciji kampanje.
Šta je cilj Vaše stranke? Ponajprije jer je nesumnjivo da uživate ugled u hrvatskoj javnosti. Može li se dogoditi da budete novi hrvatski premijer?
Građani na izborima dijele uloge svakome od političara. Ono što želim jest da nova vlada i Sabor provedu reforme, da bolje brinu o gospodarstvu, ali i o onima koje je ova kriza najviše pogodila. Sigurno, SDP je po mnogo čemu srodna stranka, tamo imam puno prijatelja i ljudi s kojima bih mogao odlično surađivati. Ali na njima je da se u okviru stranke izbore za promjenu politike. Osobno, nisam želio nazad u stranku i, kako su neki očekivali, biti taj koji će rušiti vodstvo.
Ko su Vaši partneri na političkoj sceni? Mirela Holy iz ORaH-a nije krila političku bliskost s Vama uoči predsjedničkih izbora, a ta stranka raste. Možete li svojom harizmom povesti front koji ne bi bio ni HDZ-ov, a ni SDP-ov, već "nesvrstani", srednji put?
Svoju ulogu ne vidim definiranu riječju "protiv", već riječju "za". Formirat ćemo pozitivnu politiku, ponuditi partnerstvo strankama centra i ljevice, posebno regionalnim strankama. Je li to onaj famozni treći put o kojemu se stalno govori, teško mi je reći. U svakom slučaju, bit ćemo osvježenje na političkoj sceni, s puno novih, mladih ljudi u politici.
Hrvatska politika
Kako gledate na prve poteze i poruke Vaše nasljednice, predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović prema BiH i bh. Hrvatima?
Znam, postoji velika osjetljivost na izjave iz vrha hrvatske politike. Ali uvjeren sam i mislim da je to i rezultat posjete predsjednice BiH, ona razumije da vi u BiH morate sami naći rješenje za, dopustite, ozbiljne unutarnje probleme koje imate, pa i one koji se tiču međunacionalnih odnosa.
Hrvatska je prijatelj i partner koji želi pomoći na putu u EU, prijatelj koji je po prirodi stvari zainteresiran da sva tri naroda, svi građani, budu zadovoljni svojim položajem i posvećeni napretku zemlje, suradnji sa susjedima i članstvu u EU. Političke stranke u kojima većinom djeluju Hrvati su bh. stranke i ne bih želio ocjenjivati njihov rad na unutarnjem planu. U odnosima BiH i Hrvatske trebaju biti velika i važna poveznica, kao što smatram da svoj specifični položaj trebaju iskoristiti da se nametnu kao snažni proeuropski politički faktor.
Uređivanje Bosne
BiH je poslije pola godine od izbora dobila novu vlast. Šta to, gledano iz perspektive Hrvatske i EU - a kao predsjednik Hrvatske ste mnogo komunicirali i sa šefovima evropskih država - Evropa očekuje od BiH?
EU od BiH očekuje da konačno uredi svoje unutarnje odnose i da uspostavi sustav koji se, prema europskim standardima, može smatrati efikasnim i demokratskim. Čekaju vas i velike reforme koje nitko ne može provesti umjesto vas u BiH. Bit će i teških trenutaka, nerazumijevanja, problema i mi smo sve to prošli. Ali, u konačnici, profitirat ćete. Nama je u Hrvatskoj, ne samo emotivno već i strateški, u interesu da BiH što prije postane članica EU.
Iskren ste prijatelj BiH. Jesu li dvije decenije od rata potrebni Dejton 2 i rekonstrukcija strukture BiH te imaju li Evropa, pa i Amerika, kao važan faktor za Bosnu, volje za to? Vaš prethodnik Mesić smatra da bi podjela BiH vodila u sukobe.
Naravno da bi podjela BiH dovela do sukoba. Ali sukobi mogu nastati i na drugi način. Zaista je sve u vašim rukama, u rukama BiH. Svi drugi instrumenti, pa i Dejton 2, imaju smisla samo ako se vi u BiH dogovorite o njegovu sadržaju ili sadržaju bilo kakvog drugog aranžmana. Prijateljski, više međusobnog slušanja, pokušaja da se razumije pozicija drugoga, dobro bi došli u razgovorima o budućnosti BiH.
Kada sam svojevremeno prijateljski razgovarao s vašim liderima, onako, u opuštenoj atmosferi, pitali su me kako bih ja uredio BiH. Znate da na takva pitanja nikada ne odgovaram, nisam ni tada. Ali rekao sam, nećete se dogovoriti dok ne nađete načelo međusobnih odnosa koje će biti primjenjivo i provedeno jednako u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Širokom Brijegu, Bihaću, ili bilo gdje drugdje u BiH. Znam, nije to lako, ali je jedini put.
Ne smijete biti tamna rupa
Nedavno je promovirana njemačko-britanska inicijativa za BiH koja je našoj zemlji otvorila vrata u smislu deblokade evropskog puta. Koliko je važno da BiH ne ostane tamna rupa Balkana i da krene naprijed ka EU, ali i NATO-u?
Mislim da vama u BiH, kako je to bilo postalo svojevremeno i u Hrvatskoj, treba biti jasno da EU želi BiH u članstvu, ali da neće biti kompromisa oko reformi i ispunjavanja svih uvjeta. Sigurno je važno da BiH ne bude, kako kažete, tamna rupa. Mnogima je u EU stalo do toga. Ali to neće biti dovoljan razlog za primitak u EU, na uvjetima će se do kraja inzistirati.
Šešelj navodi na opasne staze
Mnogo je bilo verbalnih prepucavanja između Srbije i Hrvatske na pitanju zločinca Vojislava Šešelja. Koliko takve činjenice mogu biti problem?
Šešelj je ratni huškač, danas politički nevažan. Međutim, pobuđuje mržnju i strah, posebno kod žrtava rata. Bilo je neodmjerenih izjava, a u početku Šešelj nije od politike u Srbiji imao odgovarajući tretman. Međutim, na kraju predsjednik i premijer Srbije jasno su rekli što misle o Šešeljevim eskapadama, a reakcija predsjednice Grabar-Kitarović bila je umjerena i poticajna za nastavak dijaloga dvije države. Sličnih je provokacija bilo i vjerojatno će ih biti još. Odgovorne politike ne dopuštaju da ih huškači
Šešeljeva tipa navuku na opasne staze. Šešelj i slični opasni su kad dobiju medijsku i političku pozornost i kad ih se tretira kao relevantne političke faktore, umjesto kao huškače, zločince kojima je medijsko mjesto samo u crnim kronikama.
Rusija želi biti prisutna u ovom regionu
Kako komentirate zabrinutost evropskih centara zbog povećanog ruskog interesa za Balkan? Koliko geostrateške igre na "velikoj šahovskoj ploči" mogu biti problem ovog dijela svijeta?
Sigurno je, velike sile, pa i Rusija, žele svoje prisustvo u svim krajevima svijeta, posebno na Balkanu. Mi smo u Hrvatskoj odabrali biti dio zapadnog svijeta. Ali to ne znači da s Rusijom ne želimo imati posla, razmjenjivati dobra i usluge, ostvarivati različite oblike suradnje. Istina, ovo su vremena u kojima su odnosi otežani napetim globalnim odnosima Istoka i Zapada. Moramo učiniti sve da naša regija, uz poštivanje našeg prozapadnog opredjeljenja, bude mjesto mira i susretanja s Rusijom, nikako mjesto sukoba. A to danas nije lako ostvariti.
