Foto: M. Kadrić Lafer: Besplatni savjeti svjetskog stručnjaka

INTERVJU Svjetski poznati ekonomski ekspert

Lafer: Ako se BiH ne oslobodi od teških oporezivanja, izgubit će sve svoje najproduktivnije građane

Lafer je nakon toga radio za brojne vlade, dizao ekonomije i cijele države iz ekonomskog ambisa

Razgovarao: Kenan KEŠMER
16.09.2018 18:00
A
A
A

Artur Lafer (Arhtur Laffer), ekonomski ekspert, svjetski je poznat po nekoliko stvari koje su promijenile ekonomiju kao nauku, ali i ekonomsku sliku najmoćnije države na svijetu – Sjedinjenih Američkih Država.  

Priča koja je već ušla u anale i svojevrsnu legendu jeste ona kada je bivši predsjednik SAD Ronald Regan, suočen s ogromnim ekonomskim problemima (inflacija, visoki porezi, nezaposlenost...) odlučio u kabinet pozvati stručnjaka koji će mu pomoći da riješi problem.

Zašto bi vlast uvela poreze freelenserima

Tada je Regan otišao na večeru s Laferom. Ovaj ekonomski genij dao mu je najprostije, ali i najbolje moguće rješenje – smanji poreze! Na salveti Lafer je nacrtao, sad već čuvenu Laferovu krivu, koja pokazuje da povećanje poreza dovodi do smanjenja prihoda. Ta kriva „kriva“ je za ekonomski bum u SAD. Smanjeni su porezi, inflacija spuštena sa 70 na 14 posto i stvoreno je 20 miliona radnih mjesta.

Lafer je nakon toga radio za brojne vlade, dizao ekonomije i cijele države iz ekonomskog ambisa.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ Lafer komentira poteze bh. vlasti, te ujedno daje besplatne savjete kako i šta treba raditi kako BiH ne bi gubila radnu snagu, te kako da poražavajuće ekonomske slike uljepšamo.

Tokom Vaše posjete BiH glavna tema je bila novi Zakon o akcizama na naftu i naftne derivate. Vlada FBiH u međuvremenu je nametnula nove poreze za freelensere, kao i poreze na inozemne gotovinske donacije (poklone) koji su uglavnom od naše dijaspore. Za mnoge su ti novčani prilivi (obično dolaze od rođaka) ključni za svakodnevnu egzistenciju. Kako Vi vidite ove nove poreze?

- Nemam pojma zašto bi vlada htjela provesti porez na takve građane. Slično kao neučinkovitost poreza na duhan i razvoj crnog tržišta, možete očekivati da će ljudi pronaći načine da zaobiđu i to, smanjujući ukupnu produktivnost i dalje ne povećavajući državne prihode.

Mislim da je najbolje pitanje koje vlada može postaviti prije provođenja poreza - želimo li vidjeti manje od ove aktivnosti?, jer to će se dogoditi. Zašto biste željeli manje freelensera i manje porodica koje podržavaju svoje porodice u Bosni? Najefikasniji porez je onaj s niskom stopom i širokom bazom. U ovoj situaciji ciljana baza djeluje vrlo usko.

Uposlenici sa visokim prihodima imaju više načina da izbjegnu porez

Vlada Federacije donijela je zakon kojim se propisuje povećanje poreza na dohodak. U osnovi, novi porez na dohodak je progresivan, ljudi s višim prihodima plaćaju veće poreze. Je li, prema Vašem mišljenju, ova mjera poštena?

- Ne, ne vjerujem da je progresivni sistem pošten. Kao što sam ranije naveo, najbolji porez je onaj s niskom stopom na širokoj osnovi, idealno proporcionalna porezna stopa. Žalosno je da u Bosni više ne postoji oporezivanje po proporcionalnoj poreznoj stopi. Progresivni sistem se češće pokazuje kao neučinkovit. Bez obzira na razloge koji dovedu do uvođenja progresivnog sistema oporezivanja, rezultat je isti.

Progresivni sistem ustvari je kontraproduktivan i podstiče građane na štetu ekonomije zemlje.

Mislim da će vaša vlada vidjeti da će se njihovi porezni prihodi od većih prihoda smanjiti. Uposlenici s visokim prihodima imaju više načina da izbjegnu porez nego oni koji zarađuju niže porezne stope, a još češće oni nemaju sredstva za angažiranje advokata, računovođa, stručnjaka za odloženi dohodak i drugih mogućnosti koji ih mogu voditi ka načinima smanjenja poreznih tereta po dolaru prihoda. Zbog trikova, kretanja, poreznih praznina i slično elastičnost ponude oporezivog prihoda najveća je kod najvećih poreza na dohodak. Ovo nije populizam ili elitizam, to je ekonomija. Vlada Bosne i Hercegovine bi trebala voljeti one koji kreiraju poslove i prihode. Zašto biste, za ime Boga, željeli da oporezujete najproduktivnije ljude po najvišim stopama? Oni su ti koji mogu i najbrže da odu.


Trenutno, otprilike trećina bruto prihoda ide prema porezu na dohodak, penzijskom i zdravstvenom osiguranju. Prema Vašem mišljenju, je li to previše? Mislite li da postoji mogućnost smanjenja poreza/osiguranja bez ugrožavanja cijelog finansijskog sistema?

- Odgovor je da. Previše troše. Vlada nije najefikasniji alokator kapitala i tačka. Ne postoji način da političari znaju šta je najbolje za svakog građanina više od samog građanina.

Statički efekti smanjenja poreza su nepotrebno zastrašujući za zemlju. Pregled poreza samo statički da, vaši prihodi će se smanjiti. Ali mi ne živimo u svijetu sa statičkim ekonomijama. Ljudi reagiraju na podsticaje. Kada se smanjuju porezi, odjednom je snižen i poriv građana za izbjegavanjem tog poreza, a prihodi se, ustvari, mogu povećati. Zvuči li to Vama kao ugrožavanje cijelog finansijskog sistema? Naprotiv, finansijski sistem ugrožava vlada.

Vlada u BiH previše je uključena u pružanje usluga svojim građanima

S druge strane, nedavno je objavljena vijest da vlada drži više od četiri milijarde KM pohranjenih u banke. Je li to najefikasniji način korištenja tog kapitala ili bi trebao biti korišten kao sredstvo za daljnji razvoj privrede kroz investicije?

- To je prilično veliki postotak bh. BDP-a. Preporučio bih da se taj novac koji je trenutno u bankama iskoristi za smanjenje stopa poreza. To je iznimno važno. Ako Bosna ne reagira i ne oslobodi građane od teških oporezivanja, izgubit će sve svoje najproduktivnije građane.

Ako podignete porezne stope na lokaciji B i snizite porezne stope na lokaciji A, dobit ćete ljude, proizvode i proizvodnju koji će se preseliti s lokacije B na lokaciju A. Elastičnost snabdijevanja vaših najproduktivnijih ljudi kakvi su studenti, poduzetnici i visoko obučeni profesionalci je visoka i ovi ljudi mogu lako pronaći mjesto izvan Bosne i Hercegovine s boljim poreznim uvjetima za poslovanje i inovacije.

Ustvari, ono što bi bilo korisno za Bosnu bila bi privatizacija što više vladinih usluga, jer to dramatično smanjuje nivo državnih rashoda. Vlada u Bosni i Hercegovini previše je uključena u pružanje usluga svojim građanima. Privatni sektor bi trebao pružati te usluge umjesto vlade.

Najbolje što sam vidio još od 1986.

Puno se govori o poreznoj reformi koju trenutno u SAD provodi predsjednik Donald Tramp (Trump). Reformira ekonomiju smanjujući poreze i pružajući dodatne podsticaje privrednicima, kompanijama i investitorima. Kako komentirate najnovija dešavanja u SAD i mislite li da se isto može primijeniti i na druge zemlje?

- Ono što se događa privredi pod predsjednikom Trampom je nevjerovatno. Njegov porezni zakon je najbolje što sam vidio još od predsjednika Regana 1986. godine. Porez na dohodak pravnih lica je snizio sa 35 na 21 posto, stopa prijenosa poslovanja sa 39,6 na 29,6 posto, a najviši marginalni porez na dohodak stope od 39,6 do 37 posto.

On je smanjio značajnu količinu propisa kako bi još više oslobodio potencijal američke privrede. Mi smo na putu, iako na netradicionalnom, ka slobodnijim uvjetima trgovine. Predsjedavajući Federalnih rezervi Povel (Powell) također radi sjajan posao vraćajući zdrav razum u monetarnu politiku. Jedini stub ekonomije na kojem još treba raditi je prevelika vladina potrošnja. Stvarno je nevjerovatno, a ove ideje apsolutno mogu i treba da budu primijenjene i u drugim zemljama. Snaga podsticaja se ne razlikuje od zemlje do zemlje. Ako zemlja želi ekonomski rast i prosperitet, ona mora da se spriječi da se njenim ambicioznim proizvođačima i onima koji kreiraju radna mjesta na tom putu ne ispriječi prekomjerno oporezivanje i reguliranje.

Moratorij za akcize na duhanske proizvode su sjajna stvar

Akcize na duhanske proizvode porasle su nevjerovatnih 105 posto u posljednjih sedam godina, dok su državni prihodi vezani za duhanske proizvode porasli skromnih 10 posto. Tokom tog razdoblja, ilegalno tržište duhanskog proizvoda je procvjetalo. Kao rezultat, vlada je pokrenula postupak za izmjenu postojećeg zakona o akcizama uvođenjem trogodišnjeg moratorija na stopu poreza na cigarete. Smatrate li da je to odgovarajuća mjera koja je dovoljna za borbu protiv rastuće nelegalne trgovine? Imate li dodatne preporuke ili prijedloge?

- Nije iznenađujuće čuti da su prihodi od poreza na duhan tako malo porasli u odnosu na povećanje akciza u tolikoj mjeri. Napravili ste uvoz i proizvodnju ilegalnih cigareta mnogo privlačnijim i isplativijim s toliko povećanim porezom. To je jedan od pravih razloga zašto prihod nije porastao, a ja pretpostavljam da su, također, porasli i troškovi provođenja ovakvog zakona o akcizama na duhan.

Ovaj nedostatak prihoda i razvoj crnog tržišta kao rezultat takvog znatnog povećanja poreza vidljivi su i u brojnim drugim područjima oporezivanja. Ovdje vladi nedostaje vitalnih prihoda. Provođenje moratorija na daljnje povećanje poreza je sjajna ideja, a važno je da se do kraja isprati, jer će pomoći stabilizaciji tržišta. Naravno, država bi se trebala nastaviti boriti protiv nezakonitog trgovanja drugim sredstvima, ali fiskalne mjere poput moratorija nužne su kao prvi korak. Svi budući akcizni kalendari trebaju pažljivo pratiti rast kupovne moći lokalnih potrošača kako bi se izbjeglo bilo kakvo novo povećanje crnog tržišta.