INTERVJU SEDMICE Član Evropske akademije nauka i umjetnosti

Akademik Milošević za "Avaz": Pomoć države nauci je mizerna

Ulaganja bi trebalo povećati na 2 posto bruto nacionalnog dohotka

Razgovarao: Fahir Karalić
22.02.2020 14:52

Milošević: Najdraža mi je Šestoaprilska nagrada kao nagrada moga grada

Foto: M. Kadrić

Akademik Dejan Milošević, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, jedan od najistaknutijih i najnagrađivanijih naučnika u našoj zemlji, dao je intervju za „Dnevni avaz“ u kojem je govorio o obrazovanju i nauci u BiH, državnim i privatnim univerzitetima, odlasku mladih, mizernoj pomoći države nauci...  

Milošević je član Evropske akademije nauke i umjetnosti te dobitnik brojnih nagrada i priznanja, uključujući i Državnu nagradu u oblasti nauke u BiH za uspjehe na međunarodnom planu, „Georg Forster Research Award“ kao i Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva za doprinos u oblasti nauke i obrazovanja.

Savjetodavno tijelo

- Najznačajnija je nagrada „Georg Forster Research Award“ Fondacije „Alexander von Humboldt“ jer se radi o prestižnoj međunarodnoj nagradi za nauku, nezavisno od oblasti. Mislim da do sada niko u regionu Balkana nije dobio tu nagradu.

Naravno, najdraža mi je Šestoaprilska nagrada kao nagrada moga grada. Treba istaći da se 2011. godine, kada sam dobio tu nagradu, dodjeljivala samo jedna individualna nagrada nezavisno od oblasti doprinosa. Ponosim se i uspjesima u obrazovanju i doktorima nauka koje sam izveo – kaže Milošević.

Predsjedavajući ste Vijeća za nauku i umjetnost Univerziteta u Sarajevu. Šta je Vijeće u proteklom periodu uradilo na promociji nauke i naučnog istraživanja?  

- Predsjedavajući sam Vijeća za nauku i umjetnost Univerziteta u Sarajevu od njegovog osnivanja u decembru 2016. godine. Vijeće je pripremilo Strategiju razvoja naučnoistraživačkog rada na Univerzitetu u Sarajevu koja je usvojena u septembru 2017. godine. Osim toga, Vijeće je pripremilo registar relevantnih naučnih baza podataka i Pravilnik o klasifikaciji naučnih oblasti, polja i grana. Nažalost, naše Vijeće je samo savjetodavno tijelo i nema mogućnost da donosi odluke i provodi svoje zamisli.

To je posao Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade i Vijeća za nauku Kantona Sarajevo. Od aktivnosti koje su uspješno realizovane posebno bih spomenuo Pravilnik o nagrađivanju akademskog i naučnoistraživačkog osoblja i dodjeljivanju sredstava na osnovu rezultata naučnog/umjetničkog rada. Naši naučnici koji su objavili radove koje prati baza podataka „Web of Science“ nagrađeni su na osnovu tog pravilnika za 2017. i 2018. godinu.

Na svečanosti u Rektoratu povodom proslave 70 godina Univerziteta u Sarajevu dodijeljene su novčane nagrade za 56 naučnika. To je bio istorijski trenutak jer se sada po prvi put u sedamdeset godina postojanja UNSA vrednuje i nagrađuje naučni rad po jasnim kriterijima. Nadam se da je i to, uz stalni rad na promociji i popularizaciji nauke, doprinijelo da Univerzitet u Sarajevu bude najbolje do sada plasiran na „Webometricsovoj“ listi univerziteta.

  • Milošević: Najdraža mi je Šestoaprilska nagrada kao nagrada moga grada
    Milošević: Najdraža mi je Šestoaprilska nagrada kao nagrada moga grada Foto: M. Kadrić

Kako biste ocijenili naučnoistraživački rad u BiH u odnosu na region i razvijene zemlje?

- BiH se po ukupnoj produkciji naučnih radova prema SCImago Journal&Country Rank za period od 1996. do 2015. godine nalazila na 98. mjestu svjetske rang-liste (redoslijed država iz okruženja bio je: Hrvatska 48, Slovenija 49, Srbija 54, Makedonija 94, Albanija 120, Crna Gora 131). Nakon toga, BiH je napredovala i na listi za 2018. godinu je na 91. mjestu (ostale države su rangirane po sljedećem redoslijedu: Srbija 54, Hrvatska 57, Slovenija 59, Makedonija 96, Albanija 114, Crna Gora 113).

Dakle, BiH je znatno slabije plasirana od Srbije, Hrvatske i Slovenije, što je i za očekivati na osnovu prijeratnog razvoja tih republika i ratnih razaranja. Međutim, bolji smo od Makedonije, Albanije i Crne Gore. Naravno, znatno zaostajemo za razvijenim zemljama. Za daljnji napredak neophodno je povećati ulaganja u nauku i promijeniti relevantne propise kako bi se naučni rad adekvatno vrednovao u društvu.

Koliko država BiH trenutno cijeni i pomaže naučnoistraživački rad?

- Sadašnjih „nula koma nula nešto posto“ koliko se u državi trenutno ulaže u nauku bi trebalo povećati na 2 posto bruto nacionalnog dohotka. Nažalost, političari nisu spremni na nešto takvo jer ih ne interesuju dugoročni rezultati. Nadati Se da bi se i naučnici, ako bi se promijenio odnos države prema njima, više posvetili razvoju društva.

Mladi sve masovnije odlaze iz BiH, neki da se školuju mahom u EU, drugi, obrazovani odlaze da rade u razvijenim zemljama zapada... Kolika je to šteta za državu? Kako mlade zaustaviti, dati im priliku da se razvijaju i dokazuju u BiH?

- Naravno, velika šteta za državu je odlazak mladih i obrazovanih. Taj odlazak se može smanjiti promjenom društvene klime i stvaranjem uslova za razvoj i dokazivanje. Na načine kako to uraditi ukazujem u drugim odgovorima na vaša pitanja.

Ovdje bih ukazao na interesantnu pojavu da razvijene zemlje Zapada pokreću sve više projekata (tzv. Western Balkan programi) kojim finansiraju povratak naših naučnika u BiH. Ti projekti bi trebali omogućiti tim naučnicima nastavak istraživanja i čvršće povezivanje sa Evropskim istraživačkim prostorom (European Research Area).

Kolektivna korupcija

Koliki je utjecaj politike, korupcije, beznađa, nacionalizma, stalnih kriza na to što ostajemo bez obrazovanih mladih ljudi? Mladih ljudi koji nemaju priliku da se dokazuju u BiH, a često prave uspješne karijere u svijetu....

- Ove negativne pojave u našem društvu su jedan od glavnih razloga zašto mladi ljudi napuštaju BiH. U uređenim društvima naši talentovani ljudi često prave uspješne karijere. Međutim, i do nas je. Često imamo mogućnost da upravljamo procesima, ali to ne činimo. Pokušat ću da budem konkretniji.

Ako bi se dosljedno provodili postojeći zakoni i propisi, mislim da bi inspekcije trebale poništiti desetine izbora na našim fakultetima. Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo propisano je da je uslov za izbore u naučnonastavna zvanja objavljen određeni minimalni broj naučnih radova „u priznatim publikacijama koje se nalaze u relevantnim naučnim bazama podataka“.

Međutim, često se dešava da se profesori biraju na osnovu radova koji se ne nalaze ni u jednoj bazi podataka. Dakle, vijeća fakulteta imaju mogućnost (i obavezu) da postupe po zakonu, ali to ne čine. Radi se o nekoj vrsti „kolektivne korupcije“. Evo, naprimjer, prošlog mjeseca je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u zvanje redovnog profesora prijevremeno izabran jedan kolega. Vijeće fakulteta nije uvažilo moje mišljenje kao predsjednika Komisije za izbor da kandidat nema propisani broj radova iz oblasti za koju se bira.

  • Milošević: Najdraža mi je Šestoaprilska nagrada kao nagrada moga grada
    Milošević: Najdraža mi je Šestoaprilska nagrada kao nagrada moga grada Foto: M. Kadrić

Kako komentirate postojanje velikog broja privatnih univerziteta u BiH, koji su često u centru afera zbog prodaje diploma, kao i sve češće afere u kojima su upleteni najviši državni funkcioneri s optužbama da su kupili diplomu, ispit...?

- Problem je što privatni univerziteti lako dobivaju dozvole za rad u pojedinim kantonima iako ne ispunjavaju uslove koje bi jedna visokoškolska ustanova morala imati. Radi se o lakoj zaradi i korupciji. Na državnom nivou trebaju biti strožiji uslovi za akreditaciju univerziteta. Uslov pri zapošljavanju bi trebao biti posjedovanje diplome sa državno akreditovanog univerziteta. Ipak, ima i dobrih privatnih univerziteta.

Naprimjer, na „Webometricsovoj“ listi Internacionalni univerzitet u Sarajevu i Internacionalni Burch univerzitet su na četvrtom i petom mjestu.

UNSA je na 9. mjestu u regionu

Sarajevski univerzitet je na posljednjoj rang-listi plaftorme "Webometrics" svrstan na 1554. mjesto u svijetu, Univerzitet u Banjoj Luci je 3022... Kako to komentirate?  

- Ovo su najnoviji podaci iz januara 2020. godine. Dakle, Univerzitet u Sarajevu je uvjerljivo najbolji u BiH. U odnosu na listu iz prethodne godine, kada je bio na 1669. mjestu, ovo je veliki napredak. Ipak zaostajemo u odnosu na univerzitete iz regiona.

Redoslijed je: Ljubljana 320., Beograd 452., Zagreb 606., Novi Sad 1000., Split 1088., Maribor 1119., Niš 1471., Rijeka 1511., Sarajevo 1554., Skoplje 1606., Kragujevac 1821., Osijek 2074. Dakle, Univerzitet u Sarajevu je na 9. mjestu u regionu i napredovao je za jedno mjesto u odnosu na prethodnu listu.

Nuđen mi je posao u Evropi, ali sam odlučio da ostanem

Jeste li Vi razmišljali ikada da odete živjeti i raditi u razvijenu Evropu, gdje biste imali bolje uvjete za naučnoistraživački rad i zbog čega ste, ipak, ostali u BiH?

- Da, imao sam ponude kada sam bio postdoktorant u Americi. Kasnije sam imao i konkretne ponude za posao u Evropi, ali sam odlučio da ostanem u BiH i formiram svoju naučnoistraživačku grupu. Nije u pitanju samo patriotizam, koji je glavni razlog, već i sloboda da biram čime ću se baviti i šta ću istraživati.

BiH bi trebala imati institucije koje će planski raditi na razvoju društva

Država BiH sporo napreduje, društvo je siromašno, na svim ljestvicama smo na dnu. Šta je, iz ugla uglednog naučnika i akademika, razlog za to?

- Prvo, država BiH treba imati institucije koje će planski raditi na razvoju društva. Konkretno, trebali bismo imati ministarstvo za visoko obrazovanje, nauku i istraživanje i razvoj, koje bi napravilo analizu postojećeg stanja i provelo konkretne mjere (npr. ulaganje 2 posto bruto društvenog proizvoda u razvoj nauke), koje bi dugoročno dovele do poboljšanja stanja.

Pošto ovo nije moguće s postojećim dejtonskim uređenjem BiH, ostaje nam da to uradimo na nivou kantona koji su nadležni za nauku i obrazovanje. Nažalost, političari se bave drugim stvarima. A bar Kanton Sarajevo ima kapacitete za to. Na raspolaganju su i Akademija nauka i umjetnosti BiH i Univerzitet u Sarajevu.

Komentari

NA VRH