Šišmiši nisu krvopije, već veoma korisne komšije

Odobren rad Centra za prstenovanje šišmiša

Al. B.

Na osnovu saglasnosti koje su dobijene od Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, te Ministarstva za okoliš i turizam FBiH i Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva preuzeo je ulogu Centra za prstenovanje šišmiša.

Jasminko Mulaomerović, predsjednik Centra za krš i speleologiju, ističe kako će na ovaj način i BiH učestvovati u projektima zaštite ove vrste, koju šira javnost promatra uglavnom kao jeziva, leteća bića iz filmova.

barski-sismis-posljednja-otkrivena-vrsta-u-bih

Barski šišmiš: Posljednja otkrivena vrsta u BiH

- U svim zemljama postoje organizacije zadužene za prstenovanje ptica ili šišmiša, a cilj je da se utvrde migracije pojedinih vrsta, kod nas konkretno šišmiša čije vrste migriraju sa sjevera Evrope prema našim krajevima. Zbog klimatskih promjena pokreće se nekoliko projekata u Evropi gdje se zapravo hoće vidjeti kako migriraju šišmiši i nastoje se povećati istraživački kapaciteti. Bez ovog Centra mi ne bismo mogli nabaviti prstenove, ali ni uznemiravati životinje koje su zaštićene - pojašnjava Mulaomerović.

Prema podacima malobrojnih entuzijasta u ovoj nevladinoj organizaciji, koji svoje slobodno vrijeme posvećuju istraživanju i projektima njihove zaštite, u BiH postoji 30 vrsta šišmiša.

U posljednje dvije godine otkrivene su i dvije nove vrste. U Srednjoj Bijambarskoj pećini, po prvi put u BiH, pronađen je barski šišmiš (Myotis dasycneme). Šišmiši su trenutno u zimskom snu, a njihovo prstenovanje počet će tokom godine.

U Centru ističu da šišmiši nisu "krvopije" iz filmova o grofu Drakuli, već korisne komšije koje za sat vremena mogu pojesti oko 600 komaraca, a za jednu noć i oko 3.000 štetnih insekata.

jasminko-mulaomerovic

Jasminko Mulaomerović

- Šišmiši uništavaju isključivo štetne kukce. Gradovi u kojima ih nema su zatrpani mušicama i kukcima. Njihov značaj za poljoprivredne kulture i šume prepoznat je u Njemačkoj kada su, sječom pojedinih šuma, uništene duplje u starim deblima kao staništa šišmiša, a onda su se pojavili potkornjaci koji su, što bi se reklo našim rječnikom, obrstili šume. Tada i počinje da se uviđa značaj šišmiša za poljoprivredu i šumarstvo. U Saudijskoj Arabiji su vidjeli da tamo gdje žive šišmiši 30 posto manje pesticida se koristi u poljoprivredi i narod sa udruženjima poljoprivrednika pravi kuće za šišmiše kako bi se tu nastanili i jeli kukce iznad polja - ističe Mulaomerović.

 

 

NA VRH

Podijeli članak na