Sarajevska Hagada jedno je od najznačajnijih djela i predmeta iz riznice materijalnog i nematerijalnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH. Oduvijek je privlačila veliku pažnju, kako u BiH tako i u svijetu, kada je u rijetkim trenucima bila dostupna javnosti.

Interesantna stvar

Nedavno je dobila i faksimilsko izdanje, odnosno repliku praćenu obimnom i vrlo detaljnom naučnom studijom, koje je, za sada, dostupno u Zemaljskom muzeju, ali i online shopu Muzeja.

Direktor Mirsad Sijarić kaže da su svi u Muzeju presretni, jer je to prvi put da mogu reći da su uradili nešto samostalno kao izdavači.

- Prvi put je urađena studija na 300 stranica o knjizi, tako da u biti imamo i faksimil i dodatnu knjigu koja vrlo detaljno obrađuje prošlost i cijelu tu tematiku. Osim toga, knjiga je prevedena i na engleski, tako da je dostupna na bosanskom i engleskom jeziku. A nadamo se da će u narednih nekoliko mjeseci biti dostupna i na francuskom. Verzija na bosanskom jeziku košta 150 KM, dok na drugim jezicima, zbog obimnijeg posla, košta 180 KM – govori Sijarić.

Dodaje da je to velika stvar za Muzej, ne samo kada je u pitanju promocija kulturnog naslijeđa BiH koje se tu čuva već i to što će ovaj projekt imati i odziv javnosti.

- Imat ćemo i određene finansijske koristi, jer će se knjiga prodavati na globalnom tržištu. U svakom slučaju, to je vrlo interesantna stvar i zahvalni smo i Kancelariji UNESCO-a u BiH, koja nam je osigurala skoro 50 posto potrebnih sredstava za realizaciju ovog projekta – ističe Sijarić.

Nove generacije

Zemaljski muzej BiH je dom za gotovo tri miliona predmeta, od kojih je Hagada sigurno najpoznatija, a direktor kaže kako se trude posmatrati ga kao cjelinu.

- Sarajevska Hagada će sada biti češće dostupna javnosti nego što je to ranije bio slučaj. Zahvaljujući pomoći UNESCO-a i Francuske ambasade u Sarajevu, obnovljeni su uvjeti u kojima se čuva. Dva puta sedmično u redovnim terminima, bez plaćanja ulaznice, svi mogu vidjeti originalnu Hagadu, što ranije nije bio slučaj. To su sve mali koraci ka napretku koji mi pokušavamo ostvariti. Ali je teško – kazao je Sijarić.

Profesor Šalom Sabar napisao studiju 

- Studiju sarajevske Hagade napisao je profesor Šalom Sabar (Shalom) s Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu. On je jedan od najpozvanijih autoriteta u svijetu za srednjovjekovne hebrejske rukopise. Željeli smo da ta studija bude na vrhunskom nivou. Mi nemamo stručnjaka za hebrejski ili srednjovjekovni jezik, pa je bilo bolje angažirati nekog etabliranog na tom polju da mi ne bismo improvizirali – ističe Sijarić.