Broj zaraženih raste iz dana u dan, čeka li nas četvrti val, šta nauka kaže, koliko na oboljenja utječe imunitet i može li se preko njega doći do lijeka protiv koronavirusa saznali smo u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" na HRT od prof.dr. Dragana Primorca.

Ponovni kontakt

- Nije jednostavno ni mikroorganizmu, njih je oko 100.000 do milion dnevno koji nas pokušavaju napasti, a rijetko pobijede. Mi imamo našu mukozu, sluznicu, glikoproteine, oni imitiraju da su receptori našeg organizma i prevarom se na njih vežu virusi i onda ih mi izbacimo - pojasnio je Primorac, te je nastavio:

- Mi od početka pandemija imamo jedno pitanje, za osobu koja je preboljela ili je cijepljena, koliko traje imunitet? Što predstavlja ako mi nakon dva-tri mjeseca nemamo antitijela? Kada virus Sars-Cov-2 uđe u organizam, nekoliko je načina na koje se mi protiv njega borimo. Prvo, u početku B limfociti koji dolaze iz koštane srži mogu ga direktno napasti i krenuti u proizvodnju protutijela. Kada virus uđe u ćeliju imamo jedan drugi mehanizam koji djeluje putem makrofaga ili dendrijskih stanica koje ga progutaju, raskomadaju i predoče T limfocitima. Oni imaju golemu ulogu, luče puno bioaktivnih molekula koje stimuliraju cijeli imunosni sustav. Citotoksičnim stanicama ne treba puno pomoći, one odmah napadaju virus i unište ga.

Primorac je pojasnio šta se događa kod ponovnog kontakta s virusom.

- Ako je naš organizam sposoban, a uglavnom jeste, on se sjeti što je bilo iz ranijeg vremenskog perioda, aktivira se taj stanični imunitet i mi bivamo zaštićeni. Puno je publikacija pokazala da jednom kada padne razina protutijela ne znači da vi niste zaštićeni, a s druge strane znači da bez staničnog imuniteta ne možete biti dugotrajno zaštićeni - rekao je Primorac.

Upitan garantira li nam vakcinacija taj ćelijski imunitet, Primorac je pojasnio:

Jednostavan test

- Osobe koje su preboljele imaju stanični imunitet i zaštićene su. Prema nekim radovima, a mi to znamo oko starijeg brata Sars-Cov-2 iz 2003., i godinama. To će donijeti do promjene paradigme formiranja stavova odgovornih kako se postaviti prema osobama koje su preboljele i koje su cijepljene. Snažan stanični imunitet postoji i kod jednih i kod drugih. Vremenski period što se tiče Sars-Cov-2 nije jasan, malo je vremena prošlo, i zbog toga znanost ima veliku snagu. Mi pratimo što se događa unutar populacije i na temelj toga ćemo donositi zaključke – kaže Primorac.

Tek prije nekoliko dana u Hrvatskoj je uvedeno testiranje staničnog imuniteta.

- Test je vrlo jednostavan. Imate krv pacijenta koji je prebolio ili je cijepljen, stimulirate dodavanjem proteina šiljka i gledate kako će reagirati ako ima postojeće memorijske stanice unutar proizvodnje interferona i vi ga mjerite kao takvoga - rekao je.