Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Francuske Emanuel Makron (Emmanuel Macron) složili su se u ponedjeljak u Parizu kako se zalažu za smirivanje krize na Bliskom istoku i zaštitu civila, uz jasnu osudu Hamasovog napada na Izrael.

Jasna osuda Hamasa

Plenković se u francuskoj prijestonici sastao s Makronom prije nego će učestvovati na sastancima u sjedištu Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) čija Hrvatska nastoji postati članicom.

- Uz jasnu osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael, zalažemo se za smirivanje krize na Bliskom istoku i za zaštitu civila - napisao je Plenković na X-u nakon sastanka u Elizejskoj palači.

Generalna skupština UN-a usvojila je u petak rezoluciju kojom se poziva na "trenutno, trajno i održivo humanitarno primirje" u Gazi, ali u dokumentu se imenom ne spominje Hamas pa je protiv rezolucije glasalo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Francuska je podržala rezoluciju.

Izrael pojačao blokadu

Izrael je pojačao blokadu i bombardiranje Gaze nakon ubilačkog napada 7. oktobra u kojem je Hamas u jednom danu pobio oko 1400 ljudi, a oteo 239. Hamasovo ministarstvo zdravstva objavilo je da je do sada u zračnim udarima poginulo preko 8000 Palestinaca.

Plenković je u objavi dodao da se razgovaralo i o „sprečavanju ilegalnih migracija i potrebi rješavanja problema na izvoru”, te da su "prepoznati napori koje Hrvatska ulaže u zaštiti vanjskih granica EU-a”.

Plenković i Makron razgovarali su i o bilateralnim i evropskim temama, a „uspješan proces nabavke Rafalea jača partnerstvo Hrvatske i Francuske koje želimo staviti i u funkciju razvoja privrednih odnosa”.

Saradnja članica EU

Hrvatska je od Francuske kupila dvanaest višenamjenskih borbenih aviona Rafale od kojih će prvih šest doći u Hrvatsku početkom drugog kvartala 2024., a ostali prema ugovorima.

- Krize u susjedstvu EU-a zahtijevaju snažnu saradnju članica i odvažna rješenja - naglasio je hrvatski premijer.

On se potom sastao u sjedištu OECD-a s glavnim sekretarom te organizacije Matijasom Kormanom (Mathias Cormann), a potom će učestvovati na Vijeću OECD-a.

Uoči sastanaka, Plenković i Korman potpisali su pismo o prihvatanju članstva RH u Radnoj grupi OECD-a protiv podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama.

Put ka članstvu u OECD-u

Tim se dokumentom Hrvatska obavezuje da će pristupiti Konvenciji za borbu protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju što prije, što je još jedan važan korak na putu prema članstvu u OECD-u.

Hina podsjeća da je Hrvatska 2017. podnijela zahtjev za članstvo u OECD-u, organizaciji koja okuplja 38 zemalja, a službeno je započela pristupni proces u julu 2022. godine.

Uz Hrvatsku, ostale zemlje kandidati za članstvo u OECD-u su Argentina, Brazil, Bugarska, Rumunija i Peru.

Posljednja zemlja koja je pristupila OECD-u bila je Kostarika 2021.

Plenković je Cormanu uručio i pismo o doprinosu Programu OECD-a za Ukrajinu u iznosu od 250.000 eura.