Val poskupljenja brašna ove jeseni neće zaobići našu zemlju, s obzirom na to da je rod pšenice na pojedinim žitnim zemljištima u našoj, ali i susjednim zemljama, manji za 30 do 70 posto.
Antun Laslo, predsjednik Udruženja porodičnih poljoprivrednih gazdinstava "Život" iz Hrvatske, kazao je da ova zemlja prvi put nakon dugo vremena neće imati dovoljno pšenice ni za vlastite potrebe zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i pojave bolesti.
Majske poplave
To bi se moglo direktno odraziti i na našu zemlju, koja skoro u potpunosti svoje potrebe za pšenicom zadovoljava iz uvoza, kako iz Hrvatske tako i iz Srbije i Mađarske. I u Srbiji će ovogodišnja proizvodnja pšenice biti manja za 19,6 posto od lanjske, čime će moći zadovoljiti vlastite potrebe, dok će za izvoz ostati "na kapljicu".
550.000 tona pšenice godišnje su potrebe BiH
280.000 tona godišnje potrebe u FBiH
64.000 tona pšenice godišnje se proizvede u FBiH
Mladen Čurčić, direktor prehrambene industrije "Mlinpek" Bugojno, ističe da smo došli do situacije da je domaća proizvodnja uništena te da će nam sada vanjska konkurencija diktirati cijene.
- Žetva nije ista kao prošle godine, iste površine zemljišta su zasijane, ali su prinosi mnogo manji. Dakle, ako ste do sada na hektaru dobivali sedam tona, a sada dobijete četiri, to će se odraziti na cijene brašna i pekarskih proizvoda. Berza je već ovih dana odreagirala poskupljenjem od početka žetve do sada za nekih deset eura. Ipak, rano je govoriti o tome hoće li i kada će doći do korekcije cijena - kaže Čurčić.
Ističe i da je kvalitet ovogodišnje žetve upitan te da su tome doprinijele majske poplave.
Nema interesa
On smatra da bi se o novoj cijeni brašna i pekarskih proizvoda moglo govoriti tek za nekoliko dana, kada se sagledaju stvarne količine proizvoda, kao i cijene u okruženju.
U FBiH je 400.000 hektara obradivih površina na kojima bi se moglo proizvoditi žito, čime bi se znatno smanjio uvoz. No, država nema novca za finansiranje proizvodnje, a poljoprivrednici nemaju interesa. Tako domaća proizvodnja zadovolji samo 18 posto potreba, a prije rata domaća pšenica je zadovoljavala do 80 posto.
Prema procjenama stručnjaka, potrebe BiH su 550.000 tona pšenice godišnje. U FBiH potrebe su oko 280.000 tona, a proizvede se samo 64.000 tona pšenice.
Gušić: Uvoznik iz Mađarske
Enes Gušić, vlasnik mlina "Rajlovac" kod Sarajeva, smatra da poskupljenja hljeba, ipak, neće biti, iako je rod pšenice u pojedinim zemljama smanjen.
- Mi smo 99 posto uvoznici iz Mađarske, gdje je rod izuzetno dobar, kao i ranijih godina. Otkako je počela žetva, došlo je i do pada cijena pšenice sa 208 na 180 eura, zavisno od kvaliteta. Prostora za poskupljenje za sada nema - kazao je Gušić.
