Skoro tri mjeseca prošla su otkako su predstavnici SDA, DF-a, SDS-a, a nešto kasnije i HDZ-a BiH stavili potpise na Sporazum o formiranju vlasti u BiH. No, od tada do danas probijeni su svi zakonski i ustavni rokovi za formiranje zakonodavne vlasti, a još je neizvjesno koliko će „vode proteći“ dok ne bude formirana izvršna vlast, koja bi morala realizirati postavljene ciljeve iz ovog sporazuma.
Karta za vlast
Još veći znak pitanja “visi” iznad svakog pojedinačnog, deklarativno prihvaćenog načela Sporazuma koji sve više liči na „kartu“ kojom su stranke potpisnice htjele osigurati svoj ulazak u raj zvani - vlast.
Ovo se posebno odnosi na rješavanje pitanja knjiženja 63 lokacije neperspektivne vojne imovine na državu BiH, na što su se stranke potpisnice obavezale sporazumom.
Teško je povjerovati da će SDA, SDS, HDZ, koje su isti potpis na uknjižbu vojne imovine na državu stavile i u sporazumu iz 2012. godine, i uprkos kojem su se sporile i ništa nisu riješile protekle skoro tri godine, učiniti neki u narednom periodu i s DF-om.
Pogotovo ako se zna da se prije skoro tri godine na knjiženje vojne imovine „zakleo“ i Milorad Dodik u ime SNSD-a, a koji danas nije dio vlasti na državnom nivou, što je dodatni razlog za opstrukciju rješavanja ovog problema.
Nažalost, nenaziranje rješenja knjiženja perspektivne vojne imovine na državu BiH, a na što nas obavezuje presuda Ustavnog suda BiH, već godinama koči i primjenu Akcijskog plana (MAP) za članstvo u NATO-u, koji je BiH uvjetno dobila još 2009.
Uvjet da 63 lokacije, od kojih su 23 u RS, a 40 u FBiH, budu uknjižene na državu BiH otvorio bi našoj zemlji put ka NATO-u.
Na to je posebno ukazivao SBB BiH, kada je prošle godine u Parlamentu BiH inicirao donošenje zakona o raspolaganju nepokretnom vojnom imovinom, koji je sadržavao detaljan plan uknjižbe na državu te upravljanja perspektivnom i neperspektivnom vojnom imovinom.
Sporazum obmana
Iz SBB-a su tada posebno ukazivali na to da bi donošenjem ovog zakona BiH bila otvorena vrata NATO-u. To bi, kako je isticano, pojačalo sigurnost zemlje, omogućilo brža i veća strana ulaganja, brži ekonomski rast i zapošljavanje.
Naglašavano je i da iskustva zemalja koje su se priključile NATO savezu pokazuju da je u svim zemljama došlo do povećanja proizvodnje, izvoza i zaposlenosti, naročito jer je NATO u ekonomskom smislu bitan - podiže standarde i zahtijeva infrastrukturne projekte kao što je ubrzana izgradnja autocesta, modernizacija željeznica i aerodroma, poboljšanje telekomunikacijske mreže...
Nažalost, u Parlamentu BiH nije bilo dovoljno glasova da se prihvati SBB-ov prijedlog, iako su upravo lideri stranaka, čiji su poslanici glasali protiv, stavili svoj potpis na sporazum o uknjižbi vojne imovine na državu.
Kasarna "Miralem Jugo" Mostar (Foto: M. Hodžić)
Sudeći prema nedosljednosti i sklonosti obmanama vladajućih struktura u BiH, teško je očekivati da je „vuk promijenio dlaku“ i da će u narednom periodu doći do deblokade bh. NATO puta.
No, one koji odlučuju o tome svakako bi trebalo podsjetiti da bi pristupom BiH NATO-u, a što nam naši političari godinama uskraćuju, osim povećanih investicija u sektoru odbrane, došlo i do razvoja i povećanja produktivnosti u svim granama ekonomije povezanim s vojnom industrijom, razvojem malih i srednjih poduzeća u namjenskoj industriji.
NATO savez omogućuje i dotok novih informatičkih tehnologija, koje bi koristile vojsci, ali bi došlo i do tzv. prelijevanja ili transferiranja ovih tehnologija i na civilni sektor. S obzirom na veću sigurnost, došlo bi i do povećanja broja turista.
Inače, problem uknjižbe perspektivne, ali i rješavanje neperspektivne vojne imovine, mogao bi utjecati i na rješavanje, primjerice, stambenog i smještajnog prostora za aktivna vojna lica u Oružanim snagama BiH. Trenutno se za te namjene, kako je pokazala nedavna revizija učinka Ureda za reviziju institucija BiH, na godišnjem nivou u našoj zemlji iz budžeta izdvaja osam miliona KM.
Kasarna Bijeljina
Spisak perspektivnih vojnih lokacija u BiH
Kasarne
„Butmir“ Ilidža - Sarajevo
„Mato Lučić Maturica“ Kiseljak
„Josip Karimović Grabo“ Čapljina
„Stanislav Baja Kraljević“ Mostar
„Ante Bruno Bušić“ Livno
„Rajlovac“ Sarajevo
7. muslimanske brigade Zenica
„Travnik“ Travnik
„Sinovi Posavine“ Orašje
„Kozara“ Banja Luka
„Žarko Zgonjanin“ Prijedor
„Vojvoda Radomir Putnik“ Miljkovac - Doboj
„3. maj“ - Tehnička radionica za opravku i održavanje municije Doboj, „Zdravko Čelar“ Derventa
„Vojvoda Stepa Stepanović“ Bijeljina
„Miloš Obilić“ Pale
„Kosova“ Foča - Ustikolina
Kasarna, skladište i lokalno područje za obuku
„Butile“ Novi Grad - Sarajevo
Kasarna 7. muslimanske brigade Zenica (Foto: J. Hadžić)
Kasarna, lokalno područje za obuku i strelište
„Zaim Imamović“ Hadžići
„Adil Bešić“ Bihać
„Bilećki borci“ Bileća
„Grebak“ Foča - Ustikolina
Kasarna i strelište
„Miralem Jugo“ Mostar
Kasarna, poligon za borbenu obuku i strelište
„Mika Bosnić“ Banja Luka
Poligon za borbenu obuku i strelište
„Kalinovik“ Kalinovik
Lokalno područje za obuku i strelište
„Lazarevica“ Bijeljina, „Glamoč“ Glamoč, „Ovčarevo“ Travnik, „Gorica“ Čapljina
Strelište
„Paša-bunar“ Tuzla
Kasarna i aerodrom
„Dubrave“ Tuzla
Aerodrom
„Mahovljani“ Banja Luka
„Ortiješ“ Mostar
Skladište naoružanja i vojne opreme
„Rabić“ Derventa
„Teufik Buza“ Visoko
Vojni poligon Lazarevica (Foto: G. Bobić)
Skladište municije i minsko-eksplozivnih sredstava
„Petar Mrkonjić“,
Kula 1 i Kula 2, Mrkonjić-Grad,
„Krupajska Rijeka“ Hadžići,
„Gabela“ Čapljina,
„Grabež“ Bihać
Skladište pogonskog goriva i maziva
„Stojkovići“ Novi Travnik,
„Čelebići“ Konjic
Skladište pogonskog goriva
„Filipovići“ Foča
Skladište
„Kozlovac“ Tuzla
Radarski položaj
Jahorina
Kozara
Velež
Radarski položaj i stacionarno komunikacijsko čvorište
„Okresanica“ Srebrenik
Stacionarno komunikacijsko čvorište
„Konjuh“ Banovići
„Paljenik“ Travnik
„Pločno - Čvrsnica“ Posušje
„Lisina“ Prijedor
„Čubren“ Kiseljak
„Svinjar“ Prnjavor
„Veliki Žep“ Han-Pijesak
„Kmur“ Foča
Radio-relejno čvorište
„Velika Manjača“ Žepče,
„Bosut“ Novo Sarajevo
„Centar“ Sarajevo,
„Leotar“ Trebinje,
„Duge Njive“ Modriča
