Rad kliničkih centara i velikih bolnica u našoj državi opterećen je enormnim dugovima za poreze, doprinose, režije i lijekove. Naše višednevno istraživanje rezultiralo je frapirajućim podatkom da samo bolnice u Mostaru, Sarajevu, Bihaću, Zenici, Goraždu, Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci i Istočnom Sarajevu duguju ukupno enormnih 213,7 miliona KM!
Krpljenje rupa
Najviše duguje Klinička bolnica (KB) Mostar, čiji dug od 1992. godine do danas iznosi čak 63 miliona KM!
Milionska dugovanja u mnogim zdravstvenim centrima u BiH višedecenijski su problem koji se rješava tek sporadično. Iako se u njima liječi na hiljade pacijenata, opstanak medicinskih ustanova visi o koncu zbog teškog ekonomskog stanja.
Članovi menadžmenta bh. bolnica bore se i dovijaju kako znaju i umiju da „pokrpe“ finansijske rupe kako pacijenti ne bi osjetili krizu koja se nadvila nad bh. zdravstvom.
Bez reagensa
Posebno teško stanje je u Kantonalnoj bolnici (KB) „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, gdje je zbog duga od sedam miliona KM prekinuta isporuka lijekova, reagensa i ostalog sanitetskog materijala. Hirurške službe ove bolnice obustavile su sav tzv. hladni program te se rade samo hitni slučajevi, jer nedostaje reagensa potrebnih za krvnu sliku i operativne zahvate.
KB Mostar - 63 miliona
Direktor KB Mostar Ante Kvesić kaže kako se dug ove bolnice gomilao od 1992. te do danas dosegao 63 miliona KM, a najveći njegov dio odnosi se na poreze i doprinose, dugove prema dobavljačima te javnim preduzećima za neplaćenu vodu i struju.
- Kada bismo plaćali 100 posto doprinose za mirovinsko i sve ostalo što bismo trebali, mi bismo definitivno mogli zatvoriti bolnicu. S druge strane, kada bi bolnica uspjela naplatiti sve što smo uradili, mi za tri godine, ne da bismo bili na nuli, već bismo imali novac i za povećati plaće barem za duplo. Zavodi su dužni voditi brigu o svojim osiguranicima, a ne o bolnicama, a vlasnici tj. osnivači bolnica trebali bi pokriti one razlike koje su oni ostavili za penzionere, studente, invalide i sl. Međutim, imamo situaciju da mi snosimo sve te troškove za sve te ljude - kaže Kvesić.
On ističe kako bi svima u državi morala biti jasna važnost svake bolnice.
- Ima ih barem šest koje drže socijalni mir u zemlji – kaže Kvesić, a, prema njemu, najveća tragedija je u tome što niko od suosnivača ove bolnice nema obavezu da je finansira!
KCUS - više od 50 miliona
Dugovanja Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) odavno su premašila cifru od 50 miliona KM, što dovoljno govori zašto su posljednjih mjeseci najteži bolesnici, oboljeli od karcinoma, bili primorani sami sebi kupovati skupe citostatike, od kojih im ovisi život.
Kako je za “Avaz” potvrđeno iz Službe za odnose s javnošću KCUS-a, trenutni dug prema dobavljačima koji ima najveća medicinska ustanova u BiH je na nivou iz 2012. godine.
Klinički centar Sarajevo: Novi menadžment KCUS-a najavljuje sanaciju
- Menadžment KCUS-a na čelu s prof. dr. Rusmirom Mesihovićem, generalnim direktorom, koji je ovu poziciju preuzeo početkom januara ove godine, priprema program sanacije kako bi se u što kraćem roku popravilo finansijsko stanje najveće zdravstvene ustanove u BiH. U toku su i dogovori s jednom relevantnom revizorskom kućom koja će sarađivati s KCUS-om i učestvovati u što hitnijem saniranju dugova te provjeri poslovanja - kazala nam je Azra Dedajić, šefica Službe za odnose s javnošću KCUS-a.
UKC Banja Luka - 35,8 miliona
I u RS se većina bolnica i domova zdravlja nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji zbog velikih dugovanja. Prema podacima Porezne uprave RS, Univerzitetska bolnica Klinički centar (UKC) Banja Luka, zaključno sa 2014. godinom, dugovala je ukupno 35.829.963 KM.
Direktor ove ustanove prof. dr. sc. med. Mirko Stanetić kaže da je svjestan finansijskih teškoća, ali da je, s druge strane, ponosan na učinak u segmentu zdravstvenih usluga koje pružaju.
Klinički centar Banja Luka: Pomoć i razumijevanje lokalne i entitetske zajednice
Klinički centar Sarajevo: Novi menadžment KCUS-a najavljuje sanaciju
- Ulažemo ogromne napore da se funkcioniše onako kako bi trebalo. Imamo nesebičnu pomoć i razumijevanje lokalne i entitetske zajednice, odnosno svih institucija. Kriza je velika, to se osjeti na svakom koraku u cijeloj BiH. Ono što me čini izuzetno ponosnim su učinci stručnog kadra, medicinara, ljekara, odnos prema pacijentu i to zaslužuje veliko poštovanje - napominje Stanetić.
Zaključno sa 31. julom 2014. godine iznos dospjelog, a neuplaćenog duga za bolnicu u Istočnom Sarajevu iznosio je 22,8 miliona KM. Bolnica Bosanka Gradiška, prema podacima Porezne uprave RS, zaključno sa 31. decembrom 2014. duguje 3.462.792 KM.
KB Zenica - 16 miliona
Dug Kantonalne bolnice (KB) Zenica krajem januara dosegao je 16 miliona KM. Većina duga, odnosno više od 10 miliona, odnosi se na nabavljene, a neplaćene lijekove.
Odnedavni vršilac dužnosti direktora KB Zenica je dr. Harun Šestić, šesti direktor u posljednje dvije godine. Na upit može li objasniti kako funkcionira ustanova na čijem je čelu, odgovara:
- Gasimo požare svjesni da je pitanje koliko dugo ovako može. Po preuzimanju sam rekao - jedina stvar koja mora biti sigurna jeste da pacijent ne smije trpjeti. Neću ulaziti koliko je i kako se do sada pristupalo ovom poslu, ali pacijent mora biti na prvom mjestu. Mi sada plaćamo ono što prispijeva na naplatu putem suda. Pokušavamo napraviti uštede, ali se neke stvari moraju posložiti drugačije - smatra Šestić, najavljujući da će putem projekata i donacija pokušati “privoljeti” potencijalne donatore i investitore da ulože sredstva u zdravlje pacijenata ZDK te da se stabilizira stanje u ovoj ustanovi.
RMC Mostar - 8 miliona
Ukupna dugovanja mostarskog Regionalnog medicinskog centra (RMC) „Dr. Safet Mujić“ iznose osam miliona KM, od čega se najveći dio odnosi na obaveze prema dobavljačima, potvrdio je za „Avaz“ direktor ove bolnice dr. Zlatko Guzin, koji će u naredne četiri godine obavljati tu dužnost drugi put.
Najveći razlog takvog duga, pojasnio je, leži u činjenici što je bolnica isplaćivala potraživanja po presudama, odnosno tužbama zaposlenika po osnovu prava iz kolektivnog ugovora.
- Taj ugovor je na koncu, ali kasno po nas, Ustavni sud proglasio neustavnim. Presuđeni smo i oštećeni za oko šest miliona KM - kazao nam je dr. Guzin.
On ipak misli da pacijenti zbog toga ne ispaštaju.
- Dešava se da u određenom momentu na stanju nemamo nekog lijeka pa ga moramo nabaviti, ali na kraju se to refundira. S velikim poteškoćama uspijevamo naš proces rada održavati na dobrom nivou - istakao je on.
Prema riječima dr. Guzina, krajnje je vrijeme da se počne ozbiljno razmišljati o načinu finansiranja zdravstva, odnosno da se u taj proces uključe i drugi nivoi vlasti, jer skoro sav teret sada je na fondovima.
- Prvenstveno smatramo da se sredstva od PDV-a i akciza, posebno onih koje se odnose na alkohol i cigarete, makar dio, treba usmjeriti na zdravstveni sistem - iznio je dr. Guzin.
KB „Dr. Irfan Ljubijankić“ Bihać - 7 miliona
Teško stanje u Kantonalnoj bolnici (KB) „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću uzrokovano je dugovanjima prema dobavljačima koja iznose sedam miliona KM, zbog čega je prekinuta isporuka lijekova, reagensa i ostalog sanitetskog materijala. Direktor KB-a dr. Hajrudin Havić upozorava da ova zdravstvena ustanova ne može izmiriti nastala dugovanja iz tekućeg poslovanja te traži mogućnost da podigne kredit.
Kantonalna bolnica Bihać: Rade se samo hitni slučajevi
KB Goražde - 900 hiljada
Prema riječima direktora Kantonalne bolnice u Goraždu Fuada Rovčanina, ova ustanova je već godinama suočena s nelikvidnošću i dugovanjima prema dobavljačima i radnicima.
Zavod zdravstvenog osiguranja ovoj ustanovi odobrava oko četiri miliona KM godišnje, ali ne na osnovu pruženih usluga, već u fiksnom iznosu koji nije dovoljan.
- To je jedan hronični problem koji postoji već desetak godina, ta naslijeđena nelikvidnost koja se iz godine u godinu održava na nivou od 800.000 do 900.000 KM. Radi se o neizmirenim obavezama prema dobavljačima, ali i zaposlenicima po osnovu odvojenog života za ljekare koji su na specijalizaciji, neisplaćenih dnevnica za službeno putovanje, prijevoz na posao i zbog smrtnog slučaju u porodici. Plaće i topli obrok još se redovno isplaćuju - kaže Rovčanin.
Bolnici sa sadašnjim kapacitetima nedostaje između 35.000 i 40.000 KM mjesečno kako bi mogla poslovati.
- Dolazimo u situacije da sve češće dobavljači odbijaju isporuku robe, traže avansno plaćanje zbog neizmirenih obaveza. Bolnica je u prethodnom periodu ostala bez nekoliko specijalista pa smo ih prinuđeni povremeno angažirati i to su dodatni izdaci, jer teško je nekoga angažirati sa strane, a uklopiti se u sredstva koja imamo. Naš jedini anesteziolog ponekad treba da odmori, pokušali smo angažirati još jednog, ali za cijenu koju mi plaćamo niko neće da dođe. Imamo aparate koji nikada nisu zanavljani. Kao da je neki usud pa se u mom mandatu dešava da otkaže ovo te ono, a nemamo mogućnost da nabavimo ta osnovna sredstva poput laboratorijskih aparata, rendgena, a ne da kupimo neku sofisticiranu tehnologiju - ističe Rovčanin.
UKC Tuzla - nema dugova prema državi i radnicima
Univerzitetsko-klinički centar (UKC) u Tuzli poslovnu 2014. godinu, prema svim pokazateljima, završit će najmanjim negativnim rezultatom u posljednjih desetak godina. Trenutno je u UKC-u Tuzla zaposleno oko 2.500 radnika. Za sve njih obaveze po osnovu doprinosa i plaća te porezi redovno se izmiruju, tako da je riječ o rijetkoj zdravstvenoj ustanovi koja nema dugova ni prema državi, a ni prema radnicima.
- Koliko god da je teško raditi u uvjetima u kakvim se uopće nalazi zdravstvo BiH, pa i u TK, ja sam ponosan što UKC nije odbio pružiti nijednu uslugu pacijentima u proteklim godinama, bilo da su oni osigurani ili ne - ističe dr. Nešad Hotić, direktor UKC-a Tuzla.
Samo u 2014. godini za usluge pružene neosiguranim licima UKC potražuje više od dva miliona KM za koje, kako navodi dr. Hotić, nema adrese s koje to mogu naplatiti.
- Strogo vodimo računa o svakom utrošenom feningu i štedimo gdje god je to moguće, pod uvjetom da ne bude na štetu pacijenata, odnosno kvaliteta datih usluga. Što se tiče naših dugovanja prema dobavljačima, dobrim dijelom smo ih smanjili - navodi dr. Hotić.
EHCI: Po kvalitetu zdravstvene zaštite najlošiji smo u Evropi
BiH je najlošija na evropskoj ljestvici po kvalitetu zdravstvene zaštite, navodi se u izvještaju Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa "Euro Health Consumer Index" (EHCI) za 2014. godinu.
Naša zemlja zauzela je posljednje mjesto od ukupno 37 zemalja, a dobila je 420 od mogućih 1.000 bodova, što je manje od Albanije, Srbije i Crne Gore!
