Nakon 24 godine rada, 161 optuženoga, skoro 1.000 godina robije izrečene osuđenima i skoro 5.000 svjedoka, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) posebnom ceremonijom danas će označiti kraj svog rada.

Formalno zatvaranje Tribunala planirano je za 31. decembar.

Novi sud

Preostale predmete - obnovljeni proces Stanišiću i Simatoviću, žalbe po presudama Šešelju, Karadžiću i Mladiću, kao i preostala suđenja za zločine u Ruandi, preuzima Mehanizam za međunarodne krivične sudove. Mandat ovog tijela pregledavat će se godišnje, a produžavati svake dvije godine. 

U njegovoj nadležnosti ostat će i presuđeni koji izdržavaju kazne po evropskim zatvorima i oni koji čekaju transfere. Mehanizam će se baviti i pitanjima arhiva Tribunala. On, uprkos špekulacijama neukih, ne seli se nigdje iz Haga. Nekih deset miliona dokumenata, koliko sadrže presude u slučaju 90 osuđenih, bit će pohranjeno u zgradi ICTY-a te dostupno putem interneta svakome koga dokumentacija zanima.

Putem posebne web-stranice te direktno u Hagu, svako će moći istraživati zaostavštinu Tribunala. A ovaj je sud, i pravničkim rječnikom kazano, van razumne sumnje utvrdio da je Bosna i Hercegovina bila žrtva Srbije i Hrvatske, da su režimi obje zemlje izvršili agresiju na našu državu te da su čelnici Slobodan Milošević i Franjo Tuđman predvodili udružene zločinačke poduhvate.

Seksualno nasilje postalo je prvi put jedan od ratnih zločina, a postavljen je i princip komandne odgovornosti, nerijetko osporavan od određenih pravnih krugova. Tribunal je, kako su i sami njegovi zvaničnici istakli, donio pravno ustanovljene činjenice, ali su žrtve zločina u nekim situacijama predugo čekale na pravdu i nisu je sasvim dobile. Tribunal je ponekad bio u žiži skandala. Oni su primarno bili produkt opsežnih obavještajno-političkih igara, ali i bolesnih sujeta.

Tribunal je uspio udariti temelje međunarodnoj pravdi. Porođajne muke tog procesa još traju. Međunarodni krivični sud (ICC) još se bori za svoje mjesto pod suncem. Ipak, neporeciva je činjenica da je svijet uspio, prvi put nakon Drugog svjetskog rata i suđenja nacističkim i japanskim zločincima u Nirnbergu i Tokiju, pred lice pravde izvesti predsjednike država, premijere i neke od najsurovijih zločinaca.

Doživotne robije

Tribunal je izrekao i sedam doživotnih robija. S obzirom na to da ICTY ne izriče smrtne kazne, za razliku od suđenja u Tokiju i Nirnbergu, naprimjer, doživotna robija najoštrija je kazna koju je ovaj sud mogao izreći.

Među onima koji će okončati svoj zločinački život iza rešetaka su Ratko Mladić, ali i višegradski monstrum Milan Lukić. ICTY je optužnice za 13 zločinaca proslijedio sudovima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Uz to, najmanje još 1.000 zločinaca je na slobodi i čeka procesuiranja pred pravosuđem Sarajeva, Beograda i Zagreba.

U Hagu, međutim, ne kriju skepticizam da će svi oni biti i suočeni s pravdom, a žrtve dobiti satisfakciju. Iako mu je to stavljano na teret, zadatak Tribunala nikad nije bio da donese i pomirenje u regionu. Njegov je posao bio i ostao utvrđivanje činjenica na osnovu dokaza tužilaštva i odbrane. Na tim temeljima te profesionalnom radu sudova u regionu, pomirenje je trebalo uslijediti...

Holandski kralj na ceremoniji

Ceremonija zatvaranja ICTY-a bit će održana danas u 14.30 sati u dijelu Haga poznatom kao Binenhof. On je u neposrednoj blizini holandskog parlamenta i rezidencije kralja.

Vilem-Aleksander (Willem-Alexander) među brojnim je zvanicama koje će prisustvovati ovom činu. Mjere sigurnosti su maksimalne, a pozvani, koji su potvrdili prisustvo ceremoniji, detaljno se informiraju o svim dešavanjima u vezi s ovim činom. Nakon ceremonije, koja će trajati oko 150 minuta, čelni ljudi ICTY-a održat će i posljednju pres-konferenciju.

Statistika zločina

Sud je od osnivanja do danas optužio 161 osobu za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije. Do sada je 16 optuženih prebačeno na izdržavanje kazne u druge zemlje, 56 ih je izdržalo kazne.

Nakon suđenja ili tokom izdržavanja kazne umrlo je osam optuženih, a sedam nakon prebacivanja u Tribunal Sud, među njima i Slobodan Milošević. 

Ratko Mladić – doživotna kazna, optužen za genocid u više općina

Zdravko Tolimir – doživotna kazna, optužen za genocid u Srebrenici

Ljubiša Beara – doživotna kazna, optužen za UZP u Srebrenici i Žepi

Stanislav Galić – doživotna kazna, zločin nad civilima Sarajeva, zločini protiv čovječnosti

Radovan Karadžić – osuđen na 40 godina, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti

Prlić i drugi – osuđeni na 114 godina zatvora, optuženi za UZP, etničko čišćenje