U trenutku kada najrazvijenije zemlje svijeta imaju problema sa sajber napadima, od napada na informacione sisteme nije imuna ni Crna Gora.

Zvanično je potvrđeno da su politički motivisani sajber napadi pojačani 2017. godine. Da li Crna Gora ima resurse da odgovori na te izazove, pita se Radio Slobodna Evropa.

Ministar javne uprave Crne Gore Suzana Pribilović potvrdila je da su sajber napadi u 2017. godini višestruko povećani, te da to predstavlja jedan od velikih izazova za ovo ministarstvo:

"Nesporni su pokazatelji da su te vrste napada u 2017. godini bile mnogo intenzivnije kako po broju, vrsti i jačini, nego što je to bio slučaj u ranijim godinama. Mogu reći da je Ministarstvo javne uprave sa svojim kapacitetima i raspoloživim resursima uspjelo da u prethodnoj godini i u tekućem periodu adekvatno odgovori tim izazovima i da održi sistem da ne bude imao nekakvih posljedica na samu infrastrukturu i uopšte čitav informacioni sistem u Crnoj Gori", navela je Suzana Pribilović.

Prema vladinom dokumentu o Strategiji sajber sigurnosti Crne Gore tokom prvih devet mjeseci 2017. godine bilo je 385 incidenata na internetu, što je višestruko više od svega 22 napada u toku 2013 godine. Dominantno je tokom prošle godine, čak 245 puta, pokušano ubacivanje malicioznih softvera ili kodova koji uključuju viruse, crve, trojance ili špijunske programe.

Fancy Bear u "operaciji Crna Gora"

Kako je objavio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG/BIRN), u Vladu su tokom prošle godine stizali mejlovi sa malicioznim virusima za koje je, istragom uglednih međunarodnih kompanija koje se bave informacionim tehnologijama, utvrđeno da su mejlovi došli od hakerske grupe poznate i kao Fancy Bear (poznati i kao: APT28, Pawn Storm, Sofacy Group, Sednit and Strontium), koju, navodno, sponzoriše ruska država.

"Američkiobavještajni podaci dodatno kažu da je ova grupa povezana sa ruskom vojnom obavještajnom službom GRU", navodi Centar za istraživačko novinarstvo.

Koliko je Fancy Bear opasna grupa, možda najbolje govori podatak da su oni preuzeli odgovornost za upad na servere Demokratske stranke u SAD, nakon čega je Hilari Klinton izgubila izbore od Donalda Trampa.

Maliciozni programi koji se distribuiraju, a koji su u službi država su najmasovnije oružje koje koriste države u ostvarivanju svojih političkih ciljeva

"Ako znate da su parlamentarni izbori bili 2016. godine tada se i preko sajber prostora, društvenih mreža itekako utiče, ne samo na volju birača nego i na kompromitaciju određenih političkih struktura. To se pokazalo i na izborima u SAD, ne zaboravimo i izbore u Francuskoj", podsjeća Balota.

"Znači", dodaje Balota, napadi se vrše od određenih pojedinaca ili grupa koji mogu, ali i ne moraju biti usko povezani sa zvaničnim državnim organima".

"Napadi koji imaju političku pozadinu najčešće se dešavaju u organizaciji država, a maliciozni programi koji se distribuiraju, a koji su u službi država su najmasovnije oružje koje koriste države u ostvarivanju svojih političkih ciljeva. I Crna Gora pred svaki neki izborni ciklus ili promjenu, ne samo Crna Gora nego i regionu – Makedoniji, Srbiji, BiH, uvijek se poveća aktivnost takvih napada ili pokušaja napada na određenu državnu infrastrukturu", kaže Balota.

Potpredsjednik Vlade Slovenije i ministar javne uprave te zemlje Boris Koprivnikar kaže da je u odbrani od sajber napada veoma važna unutrašnja i spoljna koordinacija.

"Sajber sigurnost mora da bude i na nacionalnom i internacionalnom nivou koordinirana. Tu mora biti jaka saradnja različitih organa i između različitih država, pošto je koordinirana i brza reakcija najbolji način da se pojača sigurnost naših sistema kritične infrastrukture", konstatuje Koprivnikar.

Kao kritične sektore informatičke infrastrukture čijim bi se prekidom rada ili uništenjem ugrozili život, zdravlje, sigurnost građana i funkcionisanje države i od čijeg funkcionisanja zavisi vršenje djelatnosti od javnog interesa Vlada Crne Gore je označila: komunikacione tehnologije, bankarstvo i finansije,zdravstvo i nacionalna odbrana i sigurnost.