Ne brinite, to se neće dogoditi u skorijoj budućnosti! Međutim, ukoliko zaista dođe do smaka svijeta, evo nekoliko načina na koje bi to moglo da se dogodi.
1. Zemljini magnetni polovi će se obrnuti
Kako tvrde naučnici, u prethodnih 20 miliona godina magnetna polja Zemlje su se mijenjala na svakih 200 do 300.000 godina. U posljednjih 780.000 godina ništa se novo nije dešavalo na tom polju, iako prema saznanju postoje indicije da će se to uskoro desiti. Iako nije sigurno kada će se zamjena polova dogoditi – da li za par ili par hiljada godina – naučnici su prilično sigurni da će do toga doći. To bi najviše uticalo na naše komunikacione sisteme, ali nema dokaza da to može uticati na smak svijeta ili neku potpunu katastrofu.
2. Barem jedna zvijezda blizu Zemlje će postati supernova
Dva najrealnija kandidata su Antares i Betelgeus, crvene supermasivne zvijezde čija se “smrt” očekuje u narednih nekoliko miliona godina. Kada jedna od njih dvije bude “umirala” to će biti vidljivo i tokom dana, ali i tokom noći, a obasjat će nebo poput mjesečine. Antares je udaljena 550 svjetlosnih godina od nas i nalazi se u sazviježđu Škorpije. Skoro 800 puta je veća od Sunca i nalazi se između Marsa i Jupitera. Antares ima i zvijezdu saputnicu koju će povući sa sobom. Betelgeus je 640 svjetlosnih godina udaljen od nas i vjerovatno ste ga do sada vidjeli – on je "rame" sazviježđa Orion. Naučnici ne mogu da predvide tačan datum njihovih eksplozija, ali očekuju da će se to dogoditi u narednih milion godina.
3. Okeani će presušiti
Otkako se Sunce formiralo pre 4,5 milijarde godina na Zemlji je postalo 30 odsto toplije nego ranije. U narednih milijardu godina bit će još 10 posto toplije. To znači da će okeani početi da se isušuju. Dakle, naseljiva zona oko zvijezda je mjesto u kojem voda može da postoji. Procjenjuje se da zona oko Sunca varira, a Zemlja je dugo već u njoj. Takođe, i vrsta planete igra veliku ulogu u tome hoće li biti pogodna za život. Na primjer, Mars pripada ‘naseljivoj’ zoni, ali zbog svog atmosferskog pritiska i temperature ne bi bio pogodan za život. Što je najgore, za milijardu godina, ova zona će se pomjerati od Sunca što znači da ni Zemlja više neće biti pogodna za život – okeani će zbog topote isparavati, a atmosferski pritisak će biti nepodnošljiv.
4. Galaksija Andromeda će se udružiti sa Mliječnim putem
Da, naša galaksija će ugostiti Andromedu. Čim se proces spajanja završi, dvije milijarde godine kasnije, Zemlja će biti dio nove galaksije Milkomede. Trenutno se Andromeda kreće ka nama brzinom od 110 kilometara u sekundi, a sudar neće biti opasan po našu planetu. Zapravo galaksije se neće ni sudariti nego zajedno formirati jednu novu. Ipak, za neke zvijezde koje sada vidimo na nebu to nisu dobre vijesti jer će ih nova galaksija odbiti zbog čega će morati da završe svoj život daleko od nas.
5. Sunce će se proširiti i progutati Merkur, Veneru, a možda i Zemlju
Što su starije, zvijezde su veće. Naše Sunce nije izuzetak. Rezerve vodonika koji ima dovoljne su za još oko pet milijardi godina, ali onog trenutka kada sagore, jezgro će pod gravitacijom povlačiti vodonik bliže površini i preći će na helijum. Kada se to desi, površina Sunca će se prošiti i učiniti ga većim. Naučnici procjenjuju da će biti do 250 puta šire nego danas, kao i da će progutati Merkur i Veneru. E sad, jedni procjenjuju da će gravitacija Sunca brzo oslabiti, kao i da će Zemlja “odgovoriti” tako što će se malo povući. Drugi stručnjaci su izneli svoje mišljenje na ovu temu u mjesečnom izdanju “Notices of the Royal Astronomical Society in 2008” i vjeruju da će kretanje Sunca usporiti, ali da će njegova gravitacija progutati Zemlju.
6. Sunce će postati bijeli patuljak
Dakle, hajde da uzmemo u obzir da Zemlja ne preživi širenje Sunca. Sve i da je to širenje trenutno, to znači oko milijardu godina. Nakon toga, ako Zemlja ikako opstane, morala bi da se suoči sa tim da će Sunce postati bijeli patuljak – astronomski objekat koji nastaje kada zvijezde male ili srednje mase završe svoj život. Bilo bi dosta manje nego sada – kao polovina Zemlje. Bilo bi i hladnije nego što je danas, a temperature na okolnim planetama bi znatno pala. Dakle, Sunce bi bilo “mrtvo”, ali bi i dalje grijalo. Kasnije, kada Sunce izgubi dovoljnu količinu topline koja će se poklopiti sa temperaturom univerzuma postat će crni patuljak. Trenutno, crni patuljci postoje samo u teoriji zato što univerzum ne postoji dovoljno dugo da bi naučnici imali primjer neke ovakve zvijezde.
7. Jedine zvijezde koje ćemo moći da vidimo sa Zemlje bit će one u Milkomedi
Godine 2003. teleskop Hubble space uslikao je 10 hiljada galaksija samo na jednoj slici. Ali, za 100 milijardi godina neće biti drugih galaksija, a jedine zvijezde koje ćemo moći da vidimo su one u našoj galaksiji. To je zato što se sve u univerzumu odbija jedno od drugog, a sve zahvaljujući misterioznoj i snažnoj materiji – tačnije tamnoj energiji. Našu galaksiju održava gravitacija, a kada se spoji sa Andromedom, takođe će je održavati njena gravitacija. Zapravo, preko 50 galaskija će biti dio Milkomede. Ali, pošto se sve udaljava od nas, u nekom trenutku, daleko u budućnosti, nećemo moći da vidimo nijednu drugu galaskiju osim naše.
8. Neće biti dovoljno vodonika u svemiru za rađanje novih zvijezda
Za rađanje zvijezde potreban je vodonik, a za billion ili više godina neće biti slobodnog vodonika u univerzumu. Klasičan način rađanja zvijezda više neće postojati. S druge strane, postojeće zvijezde će umrijeti. Neke zvijezde će proći kao naše Sunce i možda potati bijeli patuljci, velike zvijezde će formirati crne rupe. Manji objekti neće biti sposobni da formiraju zvijezde i bit će braon patuljci. Zapravo, većina objekata u svemiru bit će mrtve zvijezde. Ponekad će dva udružena bijela patuljka eksplodirati u tip 1 supernove, obasjavajući maleni dio svemira na nekoliko nedjelja. Ali uglavnom, bit će veoma, veoma mračno.
