Često se u javnom diskursu može čuti da u strankama u Bosni i Hercegovini nema dovoljno demokratije, da se niko ne osudi suprotstaviti rukovodstvima stranke, a naročito ne stranačkim predsjednicima. Kritikuje se često činjenica da su predsjednici dugo na čelu stranaka, da im je potrebno ograničiti broj mandata na vrhu stranke na dva, iako to nije praksa koja je toliko dominantna u svijetu, no jeste u pojedinim državama i strankama zastupljena.Ukoliko posmatramo stranke koje su nastale još 1990-ih situacija je šarolika – neke stranke su češće mijenjale svoje predsjednike, dok druge nisu. Razlozi za promjene, pogotovo krajem prošlog milenijuma i početkom ovog, su nerijetko bili i utjecaj međunarodne zajednice, a kod nekih je povlačenje sa čela stranke značilo i povlačenje iz politike.Jedina veća stranka koja je nastala 1990-ih, a nije niti jednom mijenjala predsjednika je SNSD. Milorad Dodik je 28 godina predsjednik, prvo Stranke nezavisnih socijaldemokrata, a onda Saveza nezavisnih socijaldemokrata.<h2>Promjene u SDS-u</h2>PDP je od nastanka stranke 1999. imao dva predsjednika. Mladen Ivanić je vodio stranku od 1999. do 2005. godine, kada je imenovan za počasnog predsjednika, a njega tu nasljeđuje Branislav Borenović, koji vodi stranku do danas.

Najviše promjena što se tiče stranaka u RS bilo je u SDS-u. Razlog tome je i njihova ratna uloga, s obzirom da su određeni kadrovi bili povezani s ratnim zločinima. Prvi predsjednik SDS-a bio je presuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić, a 1996. godine ga je naslijedio Aleksa Buha, također blizak Karadžiću, ali koji nije nikada presuđivan za ratne zločine.Dragan Kalinić, još jedan ratni kadar, došao je na čelo SDS-a nakon Buhe, i predsjedavao je strankom sve do 2004. godine, kada ga je tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown) smijenio s funkcije predsjednika NSRS. Razlog za smjenu je bila nedovoljna saradnja RS-a s Haškim tribunalom zbog čega BiH tada nije primljena u program Partnerstvo za mir na samitu NATO-a.- Smijenjen sam zbog Radovana Karadžića, a njega čuvaju Bog i anđeli – rekao je tada Kalinić, koji je kasnije napustio SDS i trenutno je savjetnik Milorada Dodika.

Nakon toga SDS postaje dosta umjereniji te se smanjuje međunarodni pritisak na njih. No, oni su i dalje imali česte promjene predsjednika. U posljednjih 20 godina strankom su predsjedavali Dragan Čavić, Milan Bosić, Vukota Govedarica, Mirko Šarović I Milan Miličević.<h2>SDA – tri predsjednika</h2>SDA je od svog osnivanja imala tri predsjednika. Alija Izetbegović je upravljao strankom od osnivanja, pa do početka ovog milenijuma. Na Trećem kongresu SDA 2001. donio je odluku da se zbog zdravstvenih razloga ne kandiduje za predsjednika stranke te ga tada nasljeđuje Sulejman Tihić. On je vodio stranku sve do 2014. godine, kada ga je nekoliko mjeseci prije njegove smrti, iz zdravstvenih razloga, naslijedio Bakir Izetbegović.

SDP-om su predsjedavala također tri predsjednika. To su Nijaz Duraković, Zlatko Lagumdžija i aktuelni predsjednik Nermin Nikšić.<h2>Turbulentno u HDZ-u</h2>Strankom za BiH je od osnivanja upravljao alfa i omega te stranke Haris Silajdžić sve do 2012. godine, kada se odlučio povući iz politike. Tada stranku preuzima Amer Jerlagić, a ujedno tada počinje i pad te stranke. Jerlagić je vodio stranku devet godina, a onda, potpuno neočekivano 2021. godine se pojavljuje informacija da će dotadašnji kadar SDA Semir Efendić preuzeti Stranku za BiH.

HDZ BiH je zbog različitih percepcija unutar stranke, ali i utjecaja Zagreba u prvim godinama rada često mijenjao predsjednike. Tako su u predratnom i ratnom periodu strankom upravljali Davorin Perinović, Stjepan Kljuić, Milenko Brkić, Mate Boban, Dario Kordić i Božo Rajić.<h2>Proglašenje Hrvatske samouprave</h2>1998. godine HDZ BiH preuzima Ante Jelavić, no za njeg je bilo kobno proglašenje Hrvatske samouprave u BiH, koji su mnogi protumačili kao formiranje trećeg entiteta. Antu Jelavić je tadašnji visoki predstavnik Volfgang Petrić smijenio sa svih političkih funkcija, a sada čela stranke se povukao 2002. godine, jer je to bio uslov za izlazak stranke na izbore.Umjesto Jelavića, za predsjednika HDZ-a BiH je izabran Bariša Čolak, koji je vodio stranku do 2005. godine, kada stranku preuzima Dragan Čović, koji je i danas predsjednik.

SNSD nijednom nije mijenjao lidera. Ratni zločinci vladali SDS-om. SDA i SDP od svog osnivanja imali po tri predsjednika

Koliko stranke u BiH često mijenjaju predsjednike: Dodik neprikosnoven, neke otjerala međunarodna zajednica

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić rekao je za portal "Avaza" da odlukom o otvaranju pregovora za članstvo u EU najveći dobitnik će biti evropska BiH i građani koji podržavaju EU integracije BiH.- Odluka je produkt odgovorne politike, prije svega stranaka trojke, i ispravnog razumijevanja važnosti evropskih integracija te fokusiranja na evropsku agendu, što donosi stabilnost i prosperitet, umjesto neproduktivnih i destabilizirajućih blokada i međustranačkih prepucavanja. Otvaranje pregovora je veliki korak države BiH ka EU kao našem krajnjem cilju, posebno značajan jer je ostvaren kroz prihvatanje evropskih vrijednosti i uz apsolutnu zaštitu interesa BiH - kazao je Zvizdić za "Avaz".

Odluka je produkt odgovorne politike, prije svega stranaka trojke i ispravnog razumijevanja važnosti evropskih integracija, rekao je

Zvizdić za "Avaz": Odlukom o otvaranju pregovora za članstvo u EU najveći dobitnik će biti evropska BiH

U Sudu BiH je završeno ročište suspendovanom predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu i bivšem šefu OSA-e Osmanu Mehmedagiću Osmici. Nakon što je Tužilaštvo BiH predložilo da se za osumnjičene Debevca i Mehmedagića odredi kućni pritvor, zabrana napuštanja boravišta, kao i zabrana sastajanja sa svjedocima i oduzimanje putnih isprava, odbrana obojice osumnjičenih se usprotivila tom prijedlogu.

Mehmedagić i Debevec: Predložene im mjere zabrane

Debevec i Osmica ne smiju maknuti iz kuće: Zabranjuje im se komuniciranje sa svjedocima, predloženo oduzimanje i putnih isprava

Advokatica Ranka Debevca Tatjana Savić je kazala da je njemu istekla lična karta, te da ima zdravstvene probleme, kao i određene porodične probleme, te da je zbog toga bitno da ne bude u kućnom pritvoru.&nbsp;<h2>"Jedina suvisla zabrana"</h2>Ona je rekla da je jedina suvisla zabrana komuniciranja sa svjedocima, koja se svakako podrazumijeva.Nermin Mulalić, advokat drugooptuženog Mehmedagića, kazao je da je saglasan s navodima odbrane Debevca.&nbsp;Također je spomenuto i zdravstveno stanje Mehmedagića, te navedeno da bi zbog toga bilo važno da se ne određuje kućni pritvor jer u tom slučaju se za svaki odlazak doktoru treba podnositi zahtjev Sudu.Sudija Mirsad Strika je pitao ukoliko bi se eventualno izrekle mjere zabrane kretanja, na koje područje bi to bilo prihvatljivo.<h2>Većina svjedoka iz Kantona Sarajevo&nbsp;</h2>Odbrana obojice osumnjičenih je kazala da je to Kanton Sarajevo, iako ne misle da su potrebne mjere zabrane kretanja.&nbsp;Na te navode je reagovao i tužilac Feđa Fejzagić i rekao da se protivi bilo kom ublažavanju mjera, pogotovo na nivo Kanton Sarajevo jer je većina svjedoka upravo iz Kantona Sarajevo.Vezano za Ranka Debevca upozorio je da on ima dvojno državljanstvo i nekretnine u Španiji, te da postoji mogućnost bijega.

Tužilac je upozorio kako Debevec ima dvojno državljanstvo i nekretnine u Španiji, te da postoji mogućnost bijega

Odbrane Debevca i Mehmedagića se protive mjerama zabrane Tužilaštva

Nakon pucnjave koja se desila u petak na Baščaršiji predložen je jednomjesečni pritvor za Haruna Osivčića (30), potvrdila je za portal "Avaza" portparolka Tužilaštva KS Azra Bavčić.Pritvor je predložen zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi mogao počiniti krivično djelo. On se sumnjiči za izazivanje opće opasnosti i nedozvoljeno držanje oružja.Pucnjava se dogodila na raskrsnici ulica Telali-Safvet-bega Bašagića, a tom prilikom je ranjena djevojka (23). Harun Osivčić (30) je ranio djevojku u predjelu desne potkoljenice.Osivčić je ranije osuđivan. On je u septembru 2019. pritvoren, a godinu poslije i osuđen u Kantonalnom sudu u Sarajevu jer je zajedno sa Samirom Uzunovićem i Admirom Duvnjakom naoružan i maskiran upao u kuću u starom dijelu Sarajeva. Samir Uzunović, Admir Duvnjak i on su osuđeni na ukupno šest godina i mjesec zatvora zbog razbojništva. Osivčić je osuđen na dvije godine i mjesec zatvora, dok su Uzunović i Duvnjak dobili po dvije godine.Osivčić je tada proglašen krivim i zbog nedozvoljenog držanja oružja. Presuda im je izrečena na osnovu sporazuma o priznanju krivice koji je optužena trojka sklopila sa sarajevskim Tužilaštvom.

Harun Osivčić (30) je ranio djevojku u predjelu desne potkoljenice

Predložen pritvor za Haruna Osivčića: Ranio djevojku (23) na Baščaršiji

Sutra će se održati hitne sjednice Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojima će se raspravljati o Prijedlogu zakona o sprečavanju sukoba interesa.Iz Brisela su stigle pohvale nakon što je ovaj zakon usvojen na Vijeću ministara BiH, no on bi sutra tek trebao okončati proceduru.&nbsp;Ukoliko sutra bude usvojen u hitnoj proceduri time će procedura usvajanja ovog zakona biti okončana.Novosti koje će donijeti ovaj zakon je da u Komisiji koja će odlučivati o sukobu interesa se više neće nalaziti političari. Sjedište ove Komisije će biti u Istočnom Sarajevu i ona će biti odvojena od Parlamentarne skupštine BiH, čiji su članovi do sada odlučivali o sudbinama njihovih kolega.<h2>Šta podrazumijeva zakon</h2>O Komisiji će i dalje odlučivati Parlamentarna skupština BiH, ali za člana neće moći biti imenovana osoba koja je obavljala stranačke i političke funkcije u periodu od pet godina prije izbora u Komisiju. Osim toga, bit će potrebno i iskustvo od deset godina u struci te da je riječ o visokoobrazovanoj osobi.Odluke o listi uspješnih kandidata će donositi Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH dvotrećinskom većinom prisutnih na sjednici. Mandat će trajati pet godina. Osim toga, kazne će biti biti povećane, pa će između 10.000 i 20.000 KM iznositi kazna ukoliko nosilac javne funkcije iznese lažne podatke o imovini i prihodima.Komisija će voditi računa o uspostavljanju, ažuriranju i provjeri Registra nosilaca javnih funkcija i njihove imovine koji će biti dostupan građanima.Ukoliko se član Komisije dva puta ne pojavi na sjednici bit će pokrenuto njihovo razrješenje.Ako ne bude nekih neočekivanih zapleta vladajuća većina će sutra u oba doma usvojiti ovaj zakon.Ono što se postavlja pitanje je kako će glasati opozicija, pogotovo iz razloga jer su oni ranije uputili Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji se trebao naći na sjednici Predstavničkog doma naredne sedmice.Predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Predstavničkom domu PSBiH Šerif Špago je kazao za „Avaz“ da još uvijek nije stigao pročitati Prijedlog zakona koji je uputilo Vijeće ministara BiH te uporediti ga sa prijedlogom SDA.<h2>Još dva zakona</h2>- Klub SDA će sutra prije sjednice Predstavničkog doma zauzeti stav o Prijedlogu zakona koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH, a od sadržaja zakona će zavisiti i naša podrška – kazao je Špago za „Avaz“.

Ukoliko ovaj zakon prođe parlamentarnu proceduru sutra, kako se moglo čuti iz Brisela od ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, iz Brisela će insistirati i na preostala dva zakona, iako su se prethodnih dana mogle čuti optimistične izjave da će bez obzira na to Evropsko vijeće „progledati kroz prste“.Riječ je o zakonu o sudovima i izmjenama Izbornog zakona BiH, a koje se tiču integriteta izbornog procesa. Domaći političari imaju još 14 dana da isporuče preostale zakone.

Novosti koje će donijeti ovaj zakon je da u Komisiji koja će odlučivati o sukobu interesa se više neće nalaziti političari

Kako će glasati opozicija: Sutra oba doma o sukobu interesa, još 14 dana roka za političare da isporuče sve zakone

“Željeznice Federacije BiH” su već godinama najveći porezni dužnici u FBiH. Ovim javnim preduzećem od 2015. godine upravlja Enis Džafić, čovjek koji se približavao strankama u skladu s tim kome je, prema dogovoru o raspodjeli vlasti, pripadalo ovo preduzeće. Posljednja u nizu je Naša stranka, koja ga je predložila za treći mandat. Najveći porezni dužnik u 2015. godini bile su “Željeznice FBiH” s dugom od 195 miliona KM.

Prema podacima koji su objavljeni za period do kraja septembra 2023. godine, “Željeznice FBiH” su samo na osnovu poreza bile dužne 172.127.292,27 KM, od čega je na glavnicu otpadalo 159.320.452,55 KM.Iako se na prvu može činiti da napreduju, jer smanjuju svoje porezne dugove, to je daleko od istine. Naime, ovo preduzeće ima i brojna kreditna zaduženja, o čemu je pisao i Ured za reviziju institucija u FBiH u izvještaju za 2020. godinu, gdje je ukazano na brojne manjkavosti.<h2>Tekuće obaveze</h2>- Društvo je u bilješkama uz finansijske izvještaje objavilo postojanje neizvjesnosti u vezi sa sposobnošću da nastavi poslovati u neograničenom razdoblju zbog velikih obaveza po kreditima, neisplaćenih obaveza za doprinose, obaveza prema dobavljačima te nemogućnosti izmirenja tekućih obaveza tekućom imovinom - naveli su te dodali problem nesolventnosti i nelikvidnosti.Tada je navedeno da ovo preduzeće samo na osnovu kredita i kamata ima dug veći od 181 milion KM koji nije redovno izmirivan.Evidentno je da su se dugovi na ovaj način iz jedne kolone prebacivali u drugu, pa tako, umjesto većeg broja poreznih, sada imaju kreditne dugove.No, ni to nije sve. Naime, Vlada FBiH već godinama isplaćuje nevjerovatne finansijske iznose, sve s ciljem da se pokaže da su “Željeznice FBiH” u toj godini poslovale pozitivno.<h2>„Častio“ Fadil</h2>Novalićeva vlada je u martu prošle godine za “Željeznice FBiH” izdvojila 20,5 miliona KM, deset mjeseci prije 35,5 miliona, u 2021. 21,5 miliona, a sredstva su dobivali i u godinama prije toga.Direktor Džafić je prošlog mjeseca kazao da je ovo preduzeće ostvarilo neto dobit u 2023. godini od 18 miliona KM, no kada uporedimo to sa 20,5 miliona KM koje je izdvojila Vlada FBiH, jasno je da bi bez tih sredstava ovo preduzeće bilo u minusu.<h2>Putnički saobraćaj</h2>“Željeznice FBiH” imaju katastrofalan putnički saobraćaj. Dnevno saobraća jedna linija do Maglaja, dvije linije prema Čapljini te nekoliko lokalnih linija, a na većini tih linija saobraćaju vozovi na nivou lošije razvijenog dijela Afrike. Linije prema Banjoj Luci i Bihaću, koje su služile za prijevoz migranata, ukinute su s početkom pandemije koronavirusa.

Novalićeva vlada je u martu prošle godine za “Željeznice FBiH” izdvojila 20,5 miliona KM, a deset mjeseci prije 35,5 miliona KM

“Željeznice FBiH”: Dugovi sve veći, vozovi u katastrofalnom stanju

Očajno stanje u “Željeznicama FBiH”, direktor u zabludi: Džafić se pohvalio budžetskim parama

Na konferenciji za medije koja je održana u Tuzli najavljeno je da je zastupnica u Skupštini TK Zumra Begić prešla iz SDA u Socijaldemokrate, a najavljen je i mogući prelazak Jakuba Suljkanovića. Njeno napuštanje SDA je posljedica nezadovoljstva promjenama u stranačkim rukovodstvima na kantonalnom nivou, a koje su se dešavale prošlog mjeseca.Iako su se time pojavile spekulacije da bi moglo doći do smjene Vlade Tuzlanskog kantona, kako saznaje „Avaz“ situacija je zapravo drugačija.Naime, SDA trenutno ima 15 zastupnika u Skupštini TK, a DF četiri i sve i da se želi ići u smjenu Vlade, potrebno bi bilo da još dva zastupnika promijene stranu.No, prema informacijama „Avaza“ situacija između Socijaldemokrata i ostalih stranaka opozicije se zaoštrila kada su odbili glasati za smjenu ministra unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Hajrudina Mehanovića te razgovora o smjeni Vlade nije bilo.Socijaldemokrate, prema informacijama „Avaza“, na ovaj način planiraju ojačati svoj klub kako bi se priključili vladajućoj većini, čime bi ona imala stabilniju i zacementiranu većinu, koja ne bi ovisila o odsustvu nekog zastupnika sa sjednice.

Iako su se time pojavile spekulacije da bi moglo doći do smjene Vlade Tuzlanskog kantona, kako saznaje „Avaz“ situacija je zapravo drugačija

"Avaz" otkriva pozadinu promjene stranke zastupnice u Skupštini TK

Redovna sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH prekinuta je danas prije usvajanja dnevnog reda, a nakon prihvatanja mandata zastupnici Franki Leko.Naime, zbog čekanja na prihvatanje mandata zastupnici vladajuće većine Franki Leko (HDZ) te zbog presude zastupniku Halilu Bajramoviću, čija zamjena također još nije imenovana, vladajuća većina nije imala dovoljno glasova da izglasa zaključak kojim će dopredsjedavajući Mladen Bošković (HDZ BiH) voditi ovu sjednicu, pa je Mirjana Marinković Lepić (NS), mimo preporuke ljekara, vodila prvi dio sjednice dok nije prihvaćen mandat zastupnici Leko.O ovim dešavanjima, ali i brojnim blokadama sa kojim se susreće vladajuća većina u Predstavničkom domu, razgovarali smo sa šefom Kluba SDP-a Damirom Mašićem (SDP BiH).- Niko nije očekivao danas da se potpuno nesporna stvar može problematizirati. Danas nije nikakva posebno teška sjednica bila, niti je trebala biti. Danas je trebalo osam zakona da se tretira. Opozicija koja sve vrijeme kritikuje da nema zakona dođe na sjednicu sa osam novih zakona i onda se gleda da oni to obore na potpuno nepotrebnim stvarima – kazao je Mašić za „Avaz“.<h2>Imao saglasnost</h2>Podsjeća da je Mladen Bošković tražio da se zaključkom potvrdi da on može voditi ovu sjednicu, iako je upitno da li je to bilo potrebno, jer je imao potpisanu saglasnost i ovlaštenje od strane predsjedavajuće Lepić.- Na to ovlaštenje je saglasno čak dala i druga dopredsjedavajuća Gabela (SBiH), tako da je bilo nesporno da u skladu s procedurama može voditi sjednicu. On se dodatno htio osigurati, ali to je već pitanje za njega. On je tražio taj zaključak, ali dvoje zastupnika iz vladajuće većine nisu bili tu, pa je opozicija to zloupotrijebila na način da obori zaključak. Čak i nakon obaranja zaključka nije postojala niti jedna jedina prepreka da Bošković vodi sjednicu. Nažalost, od cijelog dana samo smo uspjeli verificirati mandat novoj kolegici. Nadam se da će u narednim danima biti zakazan nastavak ove neuspješne sjednice. Građani FBiH ovim peripetijama opozicije samo dodatno gube vrijeme, mi svi zajedno gubimo vrijeme, svi ovi zakoni će biti usvojeni. Nesporno je da postoji parlamentarna većina, ona jeste tijesna, imamo 51 ruku, što evidentno nekada otežava rad – rekao je Mašić za portal „Avaza“. Već neko vrijeme je najavljena izmjena rukovodstva Parlamenta FBiH, gdje je najavljeno da bi Dragan Mioković trebao naslijediti Mirjanu Marinković-Lepić, a Kenan Uzunović opozicionu zastupnicu Edinu Gabelu. Upitali smo zašto se to ne okončava, a Mašić ističe da je prava adresa za to pitanje isključivo Mladen Bošković.- Po Poslovniku Predstavničkog doma predsjedavajući bilo kojeg radnog tijela ima apsolutno i suvereno pravo da saziva, da predlaže dnevni red, što se tiče pitanja izbora Miokovića tu nema ništa sporno. Ukoliko postoji sporno nešto nekome drugom, onda te osobe trebaju dati odgovor na to pitanje. Marinković-Lepić treba biti zamijenjena drugim kadrom iz Naše stranke, što je u ovom slučaju Mioković. Zbog čega se to još nije desilo, kada će se desiti, to je pitanje za predsjednika Komisije, što je u ovom slučaju Bošković – naglasio je Mašić za „Avaz“.Vezano za prijedlog za imenovanje Kenana Uzunovića, on ističe da se o tome nikada nije razgovaralo. - Da li je postignuta saglasnost političkih subjekata koji su pregovarali ne znam, jer je to politička pozicija, naravno da tu treba biti neko iz vladajuće većine. Ranije je bilo nekih prijedloga, od kojih se odustajalo, kao što je bilo za Arnela Isaka. Iz tog Kluba, koji čini i Isak, je došao kasnije prijedlog Uzunovića, ali šta će se dalje dešavati to je do parlamentarne većine, odnosno do lidera koji pregovaraju o tome – poručio je Mašić za „Avaz“.<h2>Kraj blokada</h2>Da li je blizu okončanje opozicionih blokada, prekida sjednica, sjednica koje traju dvocifren broj sati, Mašić kaže:- Mi smo promjenom Poslovnika osigurali sve uslove rada za Parlament u smislu da on bude brži, efikasniji i djelotvorniji, da se spriječe zloupotrebe, besmislene pauze i replike, međutim, šta god da uradimo pojavi se nešto novo. Razumijem potrebu opozicije da problematizira neke stvari. I sam sam bio šef opozicionog Kluba u prošlom mandatu. Nikada nismo radili ovo što trenutna opozicija radi. Nikada nismo blokirali održavanje sjednica, niti smo rušili kvorume na radnim tijelima, čak nam to nikada nije padalo na pamet. Neki su navikli 30 godina da budu vlast i gospodare sistemom koji su napravili sami za sebe.Dodaje da je objektivan problem vladajuće većine što ima tijesnu većinu, pa kada dvoje zastupnika iz objektivnih razloga odustvuje sa sjednice ta većina je narušena.

Nikada nismo radili ovo što trenutna opozicija radi, rekao je

Mašić, o prekidu sjednice, za "Avaz": Neki su navikli 30 godina da budu vlast i gospodare sistemom koji su napravili sami za sebe

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine Doboj je drugi najveći grad u RS po broju povratnika Bošnjaka. Jedino više popisanih Bošnjaka ima Zvornik, no ukoliko se uoči situacija po broju glasova za probosanske stranke, jasno je da u Doboju svaki dan živi više Bošnjaka nego li u Zvorniku, gdje je očito postojala veća svijest za popisivanje među dijasporom. Tako, primjera radi, u Doboju je na posljednjim izborima izabrano šest probosanskih odbornika u Skupštinu Grada Doboja, dok su u Zvorniku svega tri.Ipak, iako još od 1997. godine nikada više probosanskih odbornika nije bilo u Doboju, ono što “para oči” je to da prvi put od završetka rata više na lokalnom nivou vlasti nema niti jedan odbornik SDA.<h2>Problemi od 2020. godine</h2>Naime, SDA je u Doboju ušla u probleme još 2020. godine, kada su nakon dobrog izbornog rezultata 2016. godine, došli na nivo da su jedva prešli census. Na prvim izborima 2020. godine oni su bili ispod praga, no ti izbori su ponovljeni zbog neregularnosti početkom 2021. godine i zahvaljujući nižoj izlasnosti ušli su u Skupštinu Grada Doboja sa 1.025 glasova ili 3,15 posto. To je bio najlošiji rezultat SDA od završetka rata.Ipak, njihov jedini odbornik Senahid Spahić se prije nekolikso dana priključio stranci “Naprijed” Šemsudina Mehmedovića te je tako SDA bez odbornika.

Inače, 2020. godine su od SDA, koja je izašla na izbore u koaliciji sa SBiH i HB, više glasova osvojili i Koalicija Doboj u srcu (3) te koalicija SDP BiH-HS BiH (2). Tada im je najveći problem predstavljalo to što je stranku napustio dugogodišnji kadar Sevlid Hurtić, a koji je na tim izborima predvodio Koaliciju Doboj u srcu.

Ako pratimo rezultate od završetka rata, SDA je uvijek imala najmanje jednog odbornika. 1997. godine su na izbore izašli u sklopu Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH zajedno sa SBiH, Liberalima BiH I GDS-om te osvojili nevjerovatnih 13.353 glasa ili 24,2 posto.No, kako su se izborna pravila mijenjala već 2000. godine desio se značajan pad broja glasova pa je Savez za cjelovitu i demokratsku BiH, u kojem je osim SDA bio i SBiH osvojio 2.417 glasova ili 6,4 posto, što im je bilo dovoljno za dva odbornika, dok je SDP, koji je tada bio u porastu osvojio tri.<h2>Koalicija sa SBiH</h2>Četiri godine kasnije SDA izlazi samostalno na izbore i uprkos svega 1.346 glasova dobija dva mandata, a te izbore je obilježila i niska izlasnost pa je to značilo 5,05 posto glasova. Na istim izborima SDP je također izašao samostalno na izbore i dobija jedan mandat.2008. godine SDA se vraća na već oprobani koncept koalicije sa SBiH i osvaja 1.827 glasova ili 4,44 posto, što je bilo dovoljno zajednog odbornika, dok je SDP dobio dva.Za probosanske stranke bila je vrlo produktivna 2012. godina, kada tri liste po prvi put ulaze u Skupštinu Grada Doboja. SDA je izašla samostalno na izbore i osvojila 1.517 glasova ili 3,62 posto te dobila jedan mandat, SDP je dobio dva, a SBiH, koji je bio u koaliciji sa HSS-NHI i NSP dva.Najbolji rezultat SDA je ostvarila 2016. godine u Doboju, kada su izašli na izbore kao dio koalicije. Koalicija je dobila 3.571 glas ili 9,55 posto glasova, a unutar koalicije SDA je dobila dva mandata, a SBiH jedan. Na tim izborima SDP je nastupao samostalno i dobili su dva mandata.

 U Doboju je na posljednjim izborima izabrano šest probosanskih odbornika u Skupštinu Grada Doboja

Prvi put od završetka rata SDA ostala bez odbornika u jednoj od najvećih bošnjačkih povratničkih zajednica u RS

Od trenutka kada je Bakir Izetbegović 2014. godine preuzeo SDA od tada teško bolesnog Sulejmana Tihića sve vrijeme je za cilj da oko sebe okupi što veći broj poslušnika.Tako su prvo na meti se našli kadrovi bliski Sulejmanu Tihiću, koji su u stranci bili često marginalizirani, iako su doprinosili značajnim brojem glasova. To je u kombinaciji sa visokim ambicijama njegove supruge Sebije Izetbegović dovodilo do brojnih nezadovoljstava, koja su rezultirala time da su ga napuštali brojni kadrovi.Ono što je posebno interesantno je to što se nakon toga u SDA nije puno obraćala pažnja na nezadovoljne kadrove i oni su se olako puštali.<h2>Brojne stranke</h2>Od bivših kadrova SDA su tako nastajale brojne stranke, od kojih su neke ostavile značajan doprinos, dok se druge nisu snašle. Posljednji takav slučaj bilo je formiranje stranke „Naprijed“, koju će predvoditi državni parlamentarac Šemsudin Mehmedović, kojem je najveći „grijeh“ u SDA bio to što je dva puta pokušao biti protukandidat Bakiru Izetbegović za predsjednika stranke.On je sa sobom povukao i neke kadrove koji su na lokalnim nivoima imali doprinos u SDA, a od zvučnijih imena tu je bivši dugogodišnji načelnik Novog Sarajeva Nedžad Koldžo.

Iako se spekulisalo da se toj stranci pridružio i Adil Osmanović, on je to demantovao, ali za portal "Avaza" je prije nekoliko dana potvrdio da je napustio SDA.No, krenimo redom. Prvo su državni parlamentarci Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Senad Šepić uz podršku bivšeg zamjenika ministra finansija i trezora, a kasnijeg gradonačelnika Zenice, Fuada Kasumovića formirali Nezavisni blok.&nbsp;

Istina, ova stranka se brzo razjedinila i na kraju je u njoj ostao samo Senad Šepić. Sokolović i Ahmetović su se povukli, dok je Kasumović formirao BHI-KF.

Osipanje se nastavilo kada je 2018. godine formirana stranka Narod i Pravda, na čijem čelu se nalazi nekadašnji SDA-ov premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković.

Najveći problem za SDA je predstavljalo to što su brojni zastupnici i vijećnici, osim početnog vala, i u narednih nekoliko godina napuštali SDA i pristupili NiP-u.&nbsp;

Najveći su prelasci tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Aljoše Čampare, nekadašnjeg predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića te dugogodišnjeg gradonačelnika Srebrenika Nihada Omerovića. Manje od pet godina im je bilo potrebno da postanu dio vlasti na svim nivoima, dok je njihova bivša stranka opozicija skoro na svim nivoima.

Samo 12 dana nakon NiP-a, u Tuzli je formiran Pokret demokratske akcije (PDA) te su za kratko vrijeme uspjeli uzeti dio glasova SDA u Tuzlanskom kantonu, a posebno u Banovićima.

<h2>Napuštanje politike</h2>Prije tri godine kao grom iz vedra neba se pojavila informacija da SDA-ov načelnik Novog Grada Semir Efendić preuzima Stranku za BiH. On je tada za sobom povukao značajan broj kadrova iz ove sarajevske općine, ali i solidan broj glasova na nivou kantona. Ipak, brzo je postalo jasno da, iako je napustio SDA, iz njihovog zagrljaja nikada nije izašao.

Veliki odjek u javnosti je imalo i što je dugogodišnja funkcionerka SDA Alma Čolo prošle godine napustila ovu stranku. Za razliku od ranije navedenih osoba, ona je odlučila da napusti politiku te da se bavi advokaturom.U međuvremenu, na drugoj strani, nije bilo zvučnijih pojačanja u SDA.

Od bivših kadrova SDA su tako nastajale brojne stranke, od kojih su neke ostavile značajan doprinos, dok se druge nisu snašle

Adil Osmanović, Šemsudin Mehmedović i Alma Čolo

Bježe od Bakira: Ovo su samo neki od najzvučnijih kadrova koji su napustili SDA pod njegovim vodstvom

Grčka aviokompanija “Lumiwings” obustavila je sve letove iz Tuzle te je ovaj aerodrom sada u velikim problemima. “Lumiwings” je od 18. decembra prošle godine dva puta sedmično letio iz Tuzle za Štokholm i Halmštad, Mastriht, Zarbriken i Esbjerg. <h2>Jeftinije karte</h2>Vlada TK je subvencionirala ove linije sa 2,5 miliona KM.Direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Dževad Halilčević kazao je za "Avaz“ da su, nakon što je zatvorena baza “Wizz Aira”, vodili pregovore s brojnim niskobudžetnim aviokompanijama.- Vlada TK je izdvojila sredstva, mi smo otvorili javni poziv na koji su se javili “Air Montenegro” i “Lumiwings”, a ponuda “Lumiwingsa” je bila prihvatljivija i oni su bazirali jedan avion ovdje - kaže Halilčević.

Istakao je da se tragalo za jeftinijim aerodromima kako bi cijena karte bila jeftinija.- Aviokompanija je obavila oko 200 letova, ali otvaranje ovih letova nije svrha sama sebi, nego samo pokrivanje početnog rizika. Cilj je da destinacije budu dugoročne i održive. Ono što je obilježilo ovaj period je odziv putnika ispod 30 posto, što je ekonomski neodrživo, pogotovo za manje kompanije. Sada će Turistička zajednica raspisati novi javni poziv - ističe Halilčević.<h2>Brojni problemi</h2>Zastupnik u Skupštini TK Dževad Hadžić (SDP) ističe da su od početka postojali problemi. Navodi da su prvo subvencije mimo zakona proslijeđene aerodromu, a da se sada to pokušava preko Turističke zajednice.

- Vlada TK niti ima viziju niti zna kako da riješi pitanje aerodroma. Umjesto da se subvencije daju po prevezenom putniku, subvencije se daju prijevozniku da bi uopće održao aerodrom u životu.&nbsp;Dat je novac kompaniji za koju niko nije čuo i oni lete na aerodrome četvrte ili pete klase, koje građani jedva mogu pronaći gdje se nalaze - rekao je Hadžić.<h2>Obrnut proces</h2>Hadžić smatra da se nije vodilo računa o tome koje se linije uzimaju.- Za razliku od Sarajeva, gdje su se prvo tražile destinacije, pa tek onda kompanija koja će da leti na tu destinaciju, ovdje je bilo obrnuto - ističe Hadžić.

Vlada TK niti ima viziju niti zna kako da riješi pitanje aerodroma, kaže Halilčević

Ko je kriv za blamažu u Tuzli: Isparilo 2,5 miliona KM za spas aerodroma!

Vlada FBiH donijela je na telefonskoj sjednici odluku o razrješenju suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, potvrđeno je za portal "Avaza".On je bio direktor FUCZ-a do podizanja optužnice u aferi "Respiratori", koja se tiče kriminalne kupovine respiratora.No, nakon suspenzije on je i dalje primao direktorsku plaću i zaradio je gotovo 100.000 KM.Inače, Fadil Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fahrudin Solak na šest, a Fikret Hodžić na pet godina.Solak se danas trebao javiti na odsluženje kazne u Vojkoviće, no to je prolongirano do donošenja odluke o žalbi za odgađanje odsluženja kazne.

Nakon suspenzije on je i dalje primao direktorsku plaću i zaradio je gotovo 100.000 KM

Vlada FBiH razriješila pravosnažno osuđenog suspendovanog direktora FUCZ-a Fahrudina Solaka

Iako je društvo u BiH duboko patrijarhalno, pa je samim time za većinu osoba nezamisliva praksa da mladoženja pri zaključenju braka uzme prezime supruge, ipak postoje i oni koji koji su odlučili da idu mimo tradicije, što potvrđuju i podaci koje smo dobili od entitetskih agencija za statistiku.Istina, brojke takvih slučajeva su uglavnom u promilima. Ono što je uočljivo da nema nekih posebnih trendova po ovom pitanju, odnosno oni osciliraju od godine do godine.<h2>Zaključeno 5.966 brakova</h2>U RS-u je 2018. godine bilo zaključeno 5.966 brakova, od čega je 18 mladoženja uzelo prezime supruge, a 12 je na svoje prezime dodalo i od supruge. Iste godine je u FBiH zaključeno 13.061 brakova, a bilo je 12 slučajeva da mladoženja uzima ženino prezime.U 2019. godini je viđen porast broja ovakvih slučajeva u oba entiteta. Od 12.266 brakova u FBiH te godine, 13 mladoženja je uzelo prezime žene, dok je njih sedam na svoje prezime dodalo i ženino. U RS je iste godine zaključeno 5.822 braka, a 25 mladoženja je uzelo prezime supruge, dok ih je 15 dodalo prezime supruge na svoje.2020. godina je bila pandemijska, pa je vidljiv pad zaključenja broja brakova, a samim tim i ovih slučajeva.U RS-u je te godine zaključeno 4.168 brakova, a 13 je slučaja gdje je mladoženja uzeo prezime od supruge, dok dva da je na svoje dodao i njeno prezime. U FBiH je te godine zaključeno 10.224 braka, od čega je šest mladoženja uzelo prezime supruge umjesto svog, a osam je dodalo prezime supruge na svoje.<h2>Čekaju se podaci iz 2023. godine</h2>U 2021. godini vidljiv je bio porast broja zaključenih brakova u oba entiteta. Tako je u RS bilo njih 5.530, od čega je 23 mladoženja uzelo prezime nevjesta, a tri su na svoje dodali i njeno prezime.Godinu kasnije u FBiH je zaključeno 11.038 brakova. Prezime žene uz svoje rođeno prezime su uzele četiri osobe, dok je njih 18 svoje zamijenilo sa prezimenom supruge. U RS je 2022. godine zaključeno 5.527 brakova, od toga je 25 mladoženja uzelo prezime nevjeste, a sedam ih je dodalo njeno prezime na svoje.Entitetske agencije još uvijek nemaju podatke za 2023. godinu.

U 2021. godini vidljiv je bio porast broja zaključenih brakova u oba entiteta

Evo koliko ima slučajeva u BiH da mladoženja uzima prezime supruge

Veliku pažnju javnosti privukao je podatak da je smijenjena direktorica KCUS-a nakon otkaza zbog odlaska u prijevremenu penziju tražila otpremninu. Kako smo ranije pisali, to je ovu zdravstvenu ustanovu koštalo najmanje 30.000 KM, jer otpremnina u KCUS-u iznosi pet posljednjih plaća.<h2>Zakonska rješenja</h2>Pravo na otpremninu u FBiH imaju svi radnici koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od radnika.Pravo na otpremninu nema radnik prilikom sporazumnog raskida ugovora, nego isključivo ukoliko je riječ o jednostranom prekidu ugovora ili odlasku u penziju.Otpremnina nije jedinstvena i zavisi od kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Minimalna otpremnina u FBiH iznosi jednu trećinu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.Maksimalni iznos otpremnine iznosi šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.Pravo na otpremninu imaju i oni koji su izabrani na neku javnu dužnost te su se opredijelili na mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa, ukoliko je nakon isteka javne funkcije prestala potreba za obavljanjem tih poslova.Prosječna plaća na osnovu koje se u tom slučaju isplaćuje otpremnina treba se dovesti na nivo plaće koju bi radnik ostvario kao da je radio.Poslodavac, uz saglasnost sindikata ili vijeća zaposlenika, može otkazati ugovor o radu radniku kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost, ali u tom slučaju on dobiva otpremninu u iznosu uvećanom za najmanje 50 posto u odnosu na standardna pravila.<h2>Jednak položaj</h2>Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović nije zadovoljan trenutnim zakonskim rješenjem u oblasti otpremnina te ističe da su oni zaštili javnu upravu.&nbsp;- Mislim da se u narednom periodu kroz izmjene Zakona o radu to mora definirati na način da svi radnici budu u jednakom položaju i da imaju jednak iznos otpremnina - ističe Šatorović za "Avaz“.

Nije korektno da neko dobije otpremninu od, primjera radi, 10.000 KM, jer je imao dobru plaću, dok na drugoj strani neko ko je bio na rubu siromaštva nastavi takvim tempom, rekao je Šatorović.<h2>Državni nivo</h2>U državnim institucijama, također, postoji pravilo otpremnine. Zakon o radu u institucijama BiH predviđa otpremninu pri odlasku u penziju te mogućnost otpremnine ukoliko Sud BiH utvrdi da je neko dobio otkaz na nezakonit način.&nbsp;

Maksimalni iznos otpremnine iznosi šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu

Ko sve ima pravo na otpremninu: Sebiji 30.000 KM, a ostalim "smrtnicima"?

Advokat pravosnažno osuđenog premijera FBiH Fadila Novalića uputio je zahtjev Sudu BiH za odgodu izvršenja kazne zatvora, potvrđeno je iz Suda BiH za portal "Avaza".Naime, Fikret Hodžić i Fahrudin Solak, osuđeni u istom predmetu, već su tražili odgodu izvršenja kazne. Njihov zahtjev je odbijen, ali oni imaju pravo žalbe na tu odluku.&nbsp;Oni su se trebali javiti na izvršenje kazne danas, ali to je prolongirano do pravosnažnosti odluke o njihovom zahtjevu.Inače, Fadil Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fahrudin Solak na šest, a Fikret Hodžić na pet godina.

Fadil Novalić je osuđen na četiri godine zatvora, Fahrudin Solak na šest, a Fikret Hodžić na pet godina

Nakon Solaka i Hodžića: Ni Novaliću se ne ide u zatvor

Nakon raskola u Krajini i formiranja A-SDA 2008. godine, prvi veći udar na SDA bio je kada je grupa od četiri državna parlamentarca odlučila 2017. godine da se usprotivi uvođenju akciza na naftu i naftne derivate, na čemu je insistirala Evropska unija.Tada su tu grupu činili Šemsudin Mehmedović, Sadik Ahmetović, Senad Šepić i Salko Sokolović.Ipak, Mehmedović se tada u posljednjem trenutku predomislio, dok su Ahmetović, Šepić i Sokolović, kao do tada visoki funkcioneri izbačeni iz stranke.<h2>Žuti karton</h2>Prvo je iz stranke izbačen Šepić, a „žuti karton“ je dat za Mehmedovića, Ahmetovića i Sokolovića.Ahmetović i Sokolović su onda izbačeni iz SDA, te odlučili da idu u formiranje Nezavisnog bloka zajedno sa Šepićem te gradonačelnikom Zenice Fuadom Kasumovićem, koji je također bio član SDA, ali je napustio ranije tu stranku.Ipak, ova stranka nije bila dugog vijeka i jedine rezultate je uspjela ostvariti na mjestima utjecaja Fuada Kasumovića. Tako je Kasumović imao gradonačelničku poziciju, a funkcionerka iz Zenice Aida Baručija je dobila mjesto u državnom parlamentu.Ipak, raskoli u Nezavisnom bloku su počeli vrlo brzo, odnosno 2019. godine. Prvo je isključen jedan od osnivača stranke Sadik Ahmetović, koji nakon toga nije bio više u prvom planu. 2020. godine je imenovan za direktora Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, a od 2022. do 2023. godine bio je savjetnik ministra energije, rudarstva i industrije FBiH.Nakon izbacivanja visokih kadrova Nezavisnog bloka, iste 2019. godine stranku je napustio i Salko Sokolović. On se nakon toga povukao iz javnog života.<h2>Brojne kritike</h2>Godine 2019., Nezavisni blok je napustio i Fuad Kasumović, a onda otišao u formiranje svoje stranke BHI-KF, koja je uspjela na posljednjim izborima da bude parlamentarna u izbornim jedinicama koje obuhvataju i Zenicu na svim nivoima.Narcisoidni Senad Šepić i dalje je predsjednik Nezavisnog bloka, stranke koja praktično ne postoji. Iako su isključivo kadrovi napuštali Nezavisni blok zbog kritika na njegov račun, on je smatrao da i dalje treba biti predsjednik, doduše "samome sebi". Jednim klikom na sajt ove stranke možete vidjeti da je zadnja objava na njihovoj stranici u decembru 2022. godine, a Izbori 2020. su posebna kategorija.Težak debakl su doživjeli na izborima 2022. godine, gdje u koaliciji s Platformom za progres i „Zelenim za državu“ nisu uspjeli niti na jednom nivou da budu parlamentarni. Nakon toga se Senad Šepić okrenuo privatnom biznisu, odnosno energetskom sektoru.

Koliko stranke u BiH često mijenjaju predsjednike: Dodik neprikosnoven, neke otjerala međunarodna zajednica

Zvizdić za "Avaz": Odlukom o otvaranju pregovora za članstvo u EU najveći dobitnik će biti evropska BiH

Odbrane Debevca i Mehmedagića se protive mjerama zabrane Tužilaštva

Predložen pritvor za Haruna Osivčića: Ranio djevojku (23) na Baščaršiji

Kako će glasati opozicija: Sutra oba doma o sukobu interesa, još 14 dana roka za političare da isporuče sve zakone

Očajno stanje u “Željeznicama FBiH”, direktor u zabludi: Džafić se pohvalio budžetskim parama

"Avaz" otkriva pozadinu promjene stranke zastupnice u Skupštini TK

Mašić, o prekidu sjednice, za "Avaz": Neki su navikli 30 godina da budu vlast i gospodare sistemom koji su napravili sami za sebe

Prvi put od završetka rata SDA ostala bez odbornika u jednoj od najvećih bošnjačkih povratničkih zajednica u RS

Bježe od Bakira: Ovo su samo neki od najzvučnijih kadrova koji su napustili SDA pod njegovim vodstvom

Ko je kriv za blamažu u Tuzli: Isparilo 2,5 miliona KM za spas aerodroma!

Vlada FBiH razriješila pravosnažno osuđenog suspendovanog direktora FUCZ-a Fahrudina Solaka

Evo koliko ima slučajeva u BiH da mladoženja uzima prezime supruge

Ko sve ima pravo na otpremninu: Sebiji 30.000 KM, a ostalim "smrtnicima"?

Nakon Solaka i Hodžića: Ni Novaliću se ne ide u zatvor

Gdje je i šta radi predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić

Koliko stranke u BiH često mijenjaju predsjednike: Dodik neprikosnoven, neke otjerala međunarodna zajednica

Zvizdić za "Avaz": Odlukom o otvaranju pregovora za članstvo u EU najveći dobitnik će biti evropska BiH

Odbrane Debevca i Mehmedagića se protive mjerama zabrane Tužilaštva

Predložen pritvor za Haruna Osivčića: Ranio djevojku (23) na Baščaršiji

Kako će glasati opozicija: Sutra oba doma o sukobu interesa, još 14 dana roka za političare da isporuče sve zakone

Očajno stanje u “Željeznicama FBiH”, direktor u zabludi: Džafić se pohvalio budžetskim parama

"Avaz" otkriva pozadinu promjene stranke zastupnice u Skupštini TK

Mašić, o prekidu sjednice, za "Avaz": Neki su navikli 30 godina da budu vlast i gospodare sistemom koji su napravili sami za sebe

Prvi put od završetka rata SDA ostala bez odbornika u jednoj od najvećih bošnjačkih povratničkih zajednica u RS

Bježe od Bakira: Ovo su samo neki od najzvučnijih kadrova koji su napustili SDA pod njegovim vodstvom

Ko je kriv za blamažu u Tuzli: Isparilo 2,5 miliona KM za spas aerodroma!

Vlada FBiH razriješila pravosnažno osuđenog suspendovanog direktora FUCZ-a Fahrudina Solaka

Evo koliko ima slučajeva u BiH da mladoženja uzima prezime supruge

Ko sve ima pravo na otpremninu: Sebiji 30.000 KM, a ostalim "smrtnicima"?

Nakon Solaka i Hodžića: Ni Novaliću se ne ide u zatvor

Gdje je i šta radi predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić