Okretanjem leđa reformama, koje se ne naziru ni u rebalansu ovogodišnjeg, a ni u planu budžeta za 2015, Hrvatska polako klizi u bankrot, upozoravaju ekonomisti, a prenosi Jutarnji list.

- Na putu smo prema bankrotu. Sve dok traje politika jeftinog novca, koristi od toga ima i Hrvatska. No, kad se to bude promijenilo, bit ćemo u problemu - ocjenjuje Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.

Prema njegovom mišljenju, razdoblje politike jeftinog novca u SAD moglo bi se završiti u drugoj polovini sljedeće godine, a za zemlju s visokim javnim dugom rast kamata mogao bi biti fatalan.

- Suočavanje s tim čeka nas krajem 2016. godine - poručuje Lovrinčević.

Ministar finansija Boris Lalovac nedavno je upozorio na to da je državi već sada za kamate u prosjeku potrebno oko milijardu kuna mjesečno (130.799.113 eura).

Dok je Hrvatska za plaćanje kamata na zaduženja u 2007. izdvajala 1,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prošle godine je za to izdvajala 3,4 posto BDP. Bio bi to velik izazov i za zemlju koja nije u recesiji, a kamoli za državu koja se s krizom suočava već šestu godinu zaredom.

- Kad porastu kamatne stope, tek ćemo biti u problemima - upozorava i makroekonomista Hrvoje Stojić.

Hrvatska je po većini svojih makroekonomskih pokazatelja već sad na samom začelju EU, piše Jutarnji list.

- Glavni razlog stanja u kojem se nalazimo su prevelika državna i javna potrošnja. Država nikad nije sprovela reforme u javnom sektoru, a svoju potrošnju nikad nije prilagodila uslovima na tržištu, već je neproduktivno trošila - kaže analitičarka Zrinka Živković Matijević.

Posljedice takve politike osjećaju se na svakom koraku. Nezaposlenost raste, socijalna situacija je sve teža, a hrvatsko društvo je sve izraženije podijeljeno na privatni i javni sektor.