GLOBUS

Članstvo sve dalje, razlike sve veće

Piše: Sead NUMANOVIĆ

17.5.2018

Njemačka kancelarka Angela Merkel došla je pješke, u pratnji bugarskog predsjednika Bojke Borisova do 

Iako se, prvi put nakon 15 godina, evropski lideri sastaju sa šefovima balkanskih državica u Sofiji, perspektive ulaska regiona u Evropsku uniju nisu ni malo optimistične.

Samit koji se održava u glavnom gradu Bugarske, koja je među svoje prioritete postavila približavanje Balkana Uniji, protječe u znaku naglašenog odsustva premijera Španije Marijana Rahoja (Mariano Rajoy), ali i naglašenog protivljenja Francuske i Holandije u prvom redu, daljnjem procesu širenja Unije.

Dodatno ogoljenje

Rahoj je sinoć prisustvovao večeri s balkanskim liderima, a onda je napustio samit zbog prisustva Kosova. Funkcioneri Evropske komisije i Evropskog vijeća svojski su se potrudili da razlike umanje, no one su ipak prevelike da se ne bi mogle vidjeti.

Rahojev odlazak samo ih je dodatno ogolio.

Iako će Španija podržati deklaraciju samita, ona je sama po sebi prilično načelna, kada je u pitanju daljnje širenje EU, te konkretnija u oblasti infrastrukture, digitalnog tržišta i ekonomije.

Špansko protivljenje prisustvu Kosova na samitu ima sasvim lične razloge u problemima koje ova zemlja ima sa secesionističkim pokretom u Kataloniji.

Mnogo je ozbiljnija opozicija koju Pariz i Hag pružaju procesu proširenja EU. Obje vlade stava su da je još rano za odobravanje pregovora s Albanijom i Makedonijom. Naruku im ide i snažan otpor u svih 28 država EU. Prema najnovijem istraživanju Eurostata, statističke agencije EU, skoro polovina stanovništva protivi se prijemu novih članica. Nekih 42 posto je "za", a 11 posto nema stava.

Emanuel Makron (Emmanuel Macron), predsjednik Francuske, nedavno je u Evropskom parlamentu izjavio da se Unija mora temeljito reformirati kako bi bila u stanju parirati globalnim izazovima i biti efikasnija, pa onda otvoriti vrata novim članicama.

Dodao je i da ne želi Balkan vidjeti u raljama Rusije, ali još manje želi da EU zaostaje i umjesto modernizacije, bavi se balkanizacijom.

S druge je strane, njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona i njena vlada u proteklih deset godina pokazala se agilnom i inovativnom stalno i iznova vraćajući Balkan na dnevni red EU.

U Bundestagu je jučer izjavila da je "pravo Balkana na ulazak u Uniju neupitno i niko ga ne može osporiti". Ona je podržala ambiciju Evropske komisije da nastavi s pregovorima o proširenju, ali i kritizirala zemlje Balkana zbog sklonosti ka sukobljavanjima, umjesto da se bave reformama.

Merkel naruku ne ide raspoloženje vlastitog javnog mnijenja, koje je već kaznilo na prošlim općim izborima.

Čak 63 posto anketiranih Nijemaca nije za prijem novih članica. Oslabljena kod kuće te ostavljena od najbližih saveznika, poput Francuske i Austrije (u kojoj je čak 68 posto onih koji se protive prijemu novih država), ona će morati naći nove načine da proširenje učini primamljivom pričom.

Pomaže joj u tome Evropska komisija. Komesar za proširenje Johanes Han (Johannes Hahn) stalno ponavlja da je ulazak balkanskih država u EU strateški interes unije.

- Pred izborom smo, hoćemo li uvoziti nestabilnost ili izvoziti stabilnost.

"Prati" ga i sam predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker), koji sve češće upozorava da bi se daljnje zanemarivanje Balkana teško moglo obiti o glavu Zapadu.

Same balkanske zemlje uopće ne rade u svoju korist.

Iako su životno ovisne od EU, sva je njena krhka privreda naslonjena na Uniju, prilike na Balkanu sve su lošije.

Političari i kriminalci

U svim novijim izvještajima Evropske komisije balkanske državice se opisuju kao "zarobljene". One su u rukama autokrata, sa sve slabijom vladavinom zakona, a jačim vezama vlasti i organiziranog kriminala.

Ljudska prava i slobode se iz dana u dan potiskuju, ekonomski pokazatelji su loši, a region izvozi nestabilnost kroz migrante koji zapljuskuju evropske gradove, te kriminalne bande koje ih pljačkaju. Kada se tome doda i rastući broj povratnika iz "Islamske države", slika poprima potpuni nepopularni izgled.

Umjesto u jačanje ekonomskih potencijala kako bi smo što prije dostigli prosjek evropskih ekonomija, preokupirani smo prošlošću i svađama. Time pomažemo našim protivnicima u EU, jačamo njihove populističke i ksenofobične, krajnje desničarske snage i intenzivno radimo na vlastitu štetu.

Samit EU - zapadni Balkan svojim rezultatima u našem regionu bit će ocijenjen kao - "mršav". Veoma je, dakle, daleko od onoga što smo očekivali i priželjkivali.

No, on je uspio mnogo, mnogo više nego li smo zaslužili.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.