Turska danas izlazi na izbore. Mogli bi to biti prilično tijesni izbori. Aktuelni predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) glavni je favorit, no njegova prednost prilično se smanjila posljednjih dana.

Na svakom skupu gdje se pojavi, Erdoan priča jedno te isto. Priča o staroj Turskoj, zemlji u kojoj su ulice bile pune smeća. Zatim priča o novoj Turskoj, zemlji u kojoj on vlada. Zemlja je to, priča Erdoan, u kojoj se grade nove ceste, bolnice, aerodromi...

Na njegovim skupovima, primjećuje CNN u svojoj analizi sutrašnjih izbora, uvijek je naglasak na masovnosti. Tu su veliki ekrani, stotine, hiljade zastava i na hiljade njegovih glasnih pristaša.

A da ta taktika pali dokaz su izbori. On i njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) u posljednjih 16 godina bilježe 12 izbornih pobjeda. To je Erdoana učinilo najdugovječnijim liderom od osnivanja moderne republike 1923. godine. Duže od njega su vladali samo neki osmanski sultani, a i sam Erdoan se često ponaša kao sultan u čijim je rukama neograničena vlast.

No, ta vlast je sada ugrožena. Veliki Erdoanovi skupovi ostali su u sjeni skupa koji je u Izmiru u srijedu organizirao Muharem Indže (Muharrem Ince), Erdoanov glavni protukandidat.

Erdoan ima ozbiljnog protivnika

Stotine hiljada Indžeovih pristaša zastavama su zacrvenile ulice Izmira, historijskog turskog grada na obali Egejskog mora. Ovaj bivši srednjoškolski profesor i kandidat Republikanske narodne stranke obećao je prekinuti nepotističku vladavinu Erdoana i njegove vlade, kako ju je nazvao.

- Erdoan je umoran i arogantan - rekao je.

- S jedne strane imate umornog čovjeka. S druge, imate svježu krv - kaže Indže.

Otkad je došao na vlast, Erdoan je skupljao moć. Nemilosrdno je gušio antivladine proteste i zatvarao novinare. Nakon neuspjelog puča prije dvije godine, čistkama je očistio državni aparat. Lani je tijesno prošao njegov referendum kojim se predsjedniku, dakle pobjedniku sutrašnjih izbora, daju praktički diktatorske ovlasti.

No, to bi mu se možda moglo obiti o glavu.

Ankete u Turskoj su prilično nepouzdane. One mu i dalje daju prednost, neke kažu da bi mogao skupiti pedeset posto podrške. To bi značilo da drugog kruga, zakazanog za 8. jula, neće biti. Upravo bi drugi krug mogao biti veoma opasan po Erdoana jer bi se lako moglo dogoditi da se opozicija ujedini te da se na izbore izlazi referendumski, za ili protiv Erdoana.

Upravo je gore spomenuti Indže glavna prijetnja Erdoanu. On je okupio lijevi centar oko svoje stranke CHP. Indže je, za razliku od ranijih kandidata njegove stranke, karizmatičan čovjek.

- Već vidimo rezultate u smislu da uopće postoji utrka između Indžea i Erdoana. To se prije nije događalo, Erdoan je lako pobjeđivao - kaže Aslo Adintašbaš (Aslı Aydıntaşbaş)  iz Evropskog vijeća za vanjske poslove. 

Indže nije nepoznato ime u Turskoj, 54-godišnjak je zastupnik u parlamentu već 16 godina. Indžeu je uspjelo da okupi puno veći broj pristaša od broja ljudi iz gornje srednje klase, a što je do sada bilo glasačko tijelo njegove stranke.

- Prijašnje vođe stranke bili su birokrati. Indže, sa svojim seoskim korijenima, sa svojim ocem koji je vozač kamiona i majkom koja nosi burku, različit je od svojih prethodnika - kaže Behlul Ozkan, politolog sa Univerziteta Marmara. Osim konzervativnim muslimanima, kojima se približio zbog svoje majke i sestre koje nose burke, Indže su uspio približiti i Kurdima.

No, najviše se uhvatio ekonomske krize koja trese Tursku. Tu na svakom koraku napada Erdoana.

- Erdoane, ljudi kuhaju kamenje umjesto hrane, kuhaju svoje brige umjesto hrane. Pogledaj cijenu krompira, luka. Nema hljeba - vikao je Indže na skupu u Antaliji.

- Dođi na debatu. Pričajmo o borbi za preživljavanje, plaćanju stanarine ili slanju djece u školu - rekao je.

Erdoan se, s druge strane, prema krizi postavio prilično bahato. U jednom momentu osvrnuo se na rast cijene frižidera.

- Ako postoji frižider u svakoj kući, onda smo zasigurno na određenoj razini blagostanja - poručio je turski čelnik na kritike da su mnogima frižideri prazni.

Erdoanove izjave pokrenule val memova

Erdoanove izjave pokrenule su val memova na društvenim mrežama, uključujući onaj koji Turke iz prederdoanovog doba prikazuje kao pećinske ljude.

Turska ekonomija je u prvom kvartalu 2018. narasla za 7,4 posto. No, visoka inflacija od 12,15 posto i gotovo 20 posto pada vrijednosti lire od početka godine otežavaju život običnim Turcima.

Cijena prehrambenih proizvoda u maju bila je 11 posto veća nego godinu prije, stoji u podacima državnog statističkog ureda TurkStat.

Cijene mesa, krompira, luka i hljeba - esencijalnih potrepština u turskim kućanstvima - narasle su od početka mjeseca ramazana u maju, pišu novine Haberturk.

- Očekuju da platimo stanarinu, račune i nahranimo porodicu s minimalnom plaćom od 1600 lira (oko 500 maraka). U džepu ne ostaje ništa za kupovinu za Bajram - rekao je računovođa Erdem na istoj tržnici kao i Tatar.

Ekonomija bi mogla postati još gora

Erdoan je u konzervativnom Uskudaru, gdje ima kuću i izlazi na biralište, izgubio na prošlogodišnjem referendumu o proširenju njegovih ovlasti. Poražen je i u tri velika grada. Mnogi smatraju kako mu je to bila poruka da smanji svoje apetite.

- Ekonomija bi mogla postati još gora ako će se Erdoan i dalje boriti protiv tržišta i ignorirati narod - istaknuo je jedan burzovni mešetar koji je htio ostati anoniman.

Erdoanova popularnost pratila je veliki ekonomski rast u prvom desetljeću njegove vladavine. Turska je uspjela nadići svjetsku recesiju 2008. i imala je jeftine kredite, kao i mnoge druge države u razvoju.

No, nakon što je američka središnja banka podigla kamatne stope, države poput Turske postale su manje atraktivne stranim investitorima.

- Trenutna nestabilnost tržišta koju pojačavaju izostanak reformi i politički rizici učinili su Tursku još ranjivijom vanjskim šokovima - naglasio je ekonomist QNB Finansbanka Deniz Čiček (Çiçek).

Strane investicije u Turskoj su prošle godine iznosile 10,8 milijardi dolara, što je najmanja razina u posljednjih sedam godina, pokazuju podaci ministarstva ekonomije.

Erdoanovi planovi o akumulaciji dodatne moći, čak i nad središnjom bankom, mogli bi dodatno pogoršati situaciju.

Turski predsjednik protivi se višim kamatnim stopama, tvrdeći da one uzrokuju inflaciju, iako tradicionalna ekonomska teorija tvrdi suprotno.

- Neizvjesnost izbora i korporativni devizni dug dva su ključna rizika - smatra Čiček i dodaje kako središnja banka mora uvjeriti investitore da je neovisna.

Teški uvjeti i za male i za velike firme

Slaba lira šteti i malim i velikim firmama.

Neke od najvećih turskih kompanija, poput prehrambenog diva "Yildiza", "Otasa", većinskog vlasnika "Turk Telekoma", te "Dogus Holdinga", moraju restrukturirati svoj dug koji iznosi više od 17 milijardi dolara, stoji u saopćenjima tih firmi.

- Samo ubijamo vrijeme. Nema kupaca od jutra, a situacija se ne poboljšava - ističe Remzi, trgovac zlatom na povijesnom istanbulskom Velikom bazaru.

Erdoanov poziv građanima da stave svoje štednje u banke nije urodio plodom, otkrio je prodavač.

- Niko ne mijenja zlato ili strane valute za lire. A ja svoju stanarinu na kraju mjeseca moram platiti dolarima - dodao je razočarani Remzi. 

Narodni savez: AKP, MHP, BBP

Kandidati na izborima su dobro poznati, ali njihovi savezi su novi. Nakon promjene izbornog zakona u martu, prvi put u turskoj historiji političkim strankama dopuštene su predizborne koalicije.

Vladajuća stranka predsjednika Erdoana, Stranka pravde i razvoja (AKP), udružila se s krajnje desnom Strankom nacionalnog pokreta (MHP) i s još jednim krajnje nacionalističkim pokretom, Strankom velikog zajedništva (BBP).

Erdoan je njihov zajednički predsjednički kandidat.

Ključna obećanja:

- Jačanje vlade i parlamenta u potpuno predsjedničkom sistemu.

- Zadržavanje vanrednog stanja sve dok se mir i nacionalna sigurnost "potpuno ne obnove".

- Ubrzanje pristupa Evropskoj uniji i rad na političkoj tranziciji u susjednoj Siriji.

- Prevladavanje problema sa Sjedinjenim Državama, dodatno razvijanje odnosa s Rusijom, posebno energetskih.

- Pretvaranje Turske u jednu od deset najjačih ekonomija svijeta.

- Ustanovljenje mehanizama za sprečavanje potresa na valutnom tržištu.

- Stvaranje sveobuhvatne genske baze podataka za borbu protiv bolesti.

Nacionalni savez: CHP, Iyi, Saadet, DP

Opozicioni savez sastavljen je od sekularne Republikanske narodne stranke (CHP), stranke desnog centra Iyi (Dobro), islamističke stranke Saadet i konzervativne Demokratske stranke (DP).

Tri najveće stranke u tom bloku imat će u prvom krugu izbora svoje predsjedničke kandidate: Muharema Indžea (CHP), Meral Aksener (Iyi) i Temela Karamolaoula (Karamollaoglu, Saadet).

Ključna obećanja:

- Ukidanje vanrednog stanja.

- Nestranački predsjednik države, ukidanje vladavine jednog čovjeka.

- Obnova odnosa s EU, uspostava Bliskoistočne mirovne skupine za ssradnju koju bi činile Turska, Iran, Irak i Sirija.

- Završetak vojne misije u Siriji i traženje rješenja diplomatskim sredstvima.

- Pronalazak mirnog rješenja kurdskog pitanja.

- Jačanje slobode medije, slobode govora, obnova liberalnog sekularizma, jačanje prava manjina.

- Smanjenje izbornog praga s postojećih deset na pet posto.

- Borba protiv korupcije, reforma obrazovnog sistema.

Narodna demokratska stranka (HDP)

Prokurdski HDP isključen je iz dva glavna saveza. Njegov predsjednički kandidat Salahadin Demirtas kampanju vodi iz zatvora, gdje se pod optužbom za terorizam nalazi od novembra 2016.

Ključna obećanja:

- Povratak na parlamentarni sistem.

- Ukidanje vanrednog stanja.

- Potpuno ukidanje izbornog praga.

- Studiji na kurdskom jeziku.

- Obnova odnosa s Armenijom.

- Jednaka prava LGBT osobama.

- Ukidanje svih ograničenja na internetu i društvenim mrežama.