IZBORI

Zašto je bitan Evropski parlament i kako se uopće biraju čelnici Evropske unije

Zahvaljujući postupku u kojem se imenuju vodeći kandidati, koji se prvi put primijenio na evropskim izborima 2014., evropski građani imaju utjecaj na izbor kandidata za mjesto predsjednika Evropske komisije

Parlament će umjesto 751 zastupnika brojati 705

Amer ČULIĆ

23.5.2019

Od danas širom Evrope građani Evropske unije moći će glasati na izborima za Evropski parlament i tako izabrati one koji će ih voditi u narednom petogodišnjem mandatu. Ovogodišnji evropski izbori trajat će, zavisno od zemalja članica, do 26. maja. 

Evropski parlament je jedina institucija Evropske unije čije članove građani biraju na direktnim izborima i koja zastupa isključivo njihove interese na evropskom nivou. Njegovo osnivanje predviđeno je Rimskim ugovorima (1957./1958.).

- Moramo promijeniti Evropu i učiniti je učinkovitijom na način da reagiramo na pitanja koja izazivaju zabrinutost građana i nadogradimo ono što smo već postigli - kazao je predsjednik Parlamenta Antonio Tajani.

Nakon što Brexit stupi na snagu smanjuje se ukupan broja zastupnika, dok će neke države članice dobiti dodatna zastupnička mjesta.

Parlament trenutno broji 751 zastupničko mjesto, što je najveći mogući broj prema ugovorima EU. Izvještaj koji je usvojen predlaže da se nakon Brexita 27 od 73 britanska mandata raspodijeli na ostale države članice, dok se ostalih 46 čuva u rezervi, primjerice, za buduće države članice. Prema tome, broj zastupnika u 2019. bit će 705.

Ko "vlada" Unijom

Znate li ko se smatra "čelnim" čovjek Evropske unije, koja su vladajuća tijela, kako se bira sastav Komisije, Parlamenta, ko sjedi u Vijeću?

Evropska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Evropske unije. Naziva se često i vladom EU. Evropska komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u njemu nezavisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Evropskim parlamentom i Vijećem Evropske unije, čini tri glavne institucije koje vode Evropsku uniju.

Evropska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tokom vremena povećavao do današnjeg broja od 28 članova.

Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Evropskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Evropskog parlamenta, imenuju se i novi članovi Evropske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.

Predsjednika Komisije predlaže Evropsko vijeće nakon što se vlade država članica usaglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Evropskom parlamentu apsolutnom većinom zastupnika i tajnim glasanjem.

Vijeće EU kvalificiranom većinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju (kolegij povjerenika, college des commissaires, college of commissioners) potvrđuje Evropski parlament običnom većinom (na plenarnoj sjednici, a nakon saslušanja pojedinih kandidata za povjerenike u nadležnim parlamentarnim odborima), na kraju Evropsko vijeće imenuje novu komisiju.

Evropski parlament može u svakom trenutku raspustiti Komisiju, na način da joj izglasa nepovjerenje (dvotrećinskom većinom danih glasova koja uključuje najmanje apsolutnu većinu svih zastupnika), ali ne može smjenjivati pojedine povjerenike.

Temeljna zadaća Evropske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budući da je Komisija zamišljena kao tijelo koje predstavlja interese građana Evropske unije, nezavisno od država članica, povjerenici ne mogu primati upute vlade države članice koja ih je izabrala. Trenutni predsjednik Evropske komisije je Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker).

Izbori za Evropski parlament 

Zahvaljujući postupku u kojem se imenuju vodeći kandidati, koji se prvi put primijenio na evropskim izborima 2014., evropski građani imaju utjecaj na izbor kandidata za mjesto predsjednika Evropske komisije.

Na temelju rezultata evropskih izbora Evropski parlament bira vodećeg kandidata na mjesto predsjednika Komisije nakon što ga formalno predlože čelnici država i vlada, koji pri toj odluci uzimaju u obzir rezultate evropskih izbora.

To je pravilo po prvi put primijenjeno 2014. kada je na mjesto predsjednika Komisije imenovan vodeći kandidat Evropske pučke stranke Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker). Uoči izbora 2014. vodećeg je kandidata imenovalo pet evropskih političkih stranaka. Uoči ovogodišnjih izbora vodeći kandidat je Manfred Veber (Werber).

U rezoluciji o kojoj se glasalo prošle godine Parlament je upozorio da je spreman odbiti kandidata za predsjednika Komisije koji nije istaknut kao vodeći od strane evropskih političkih stranaka.

Dodano je da trenutni povjerenici Komisije mogu biti imenovani za vodećeg kandidata uoči evropskih izbora bez obaveze da prije toga uzmu neplaćeni dopust, ali ne smiju koristiti ljudske i materijalne resurse Komisije za aktivnosti povezane s izbornim kampanjama.

Nacionalne i evropske stranke do kraja 2018. objavile su imena svojih kandidata za mjesto predsjednika Komisije.

Evropske stranke na izborima

Evropska politička stranka je stranka koja djeluje na evropskoj razini, a sastavljena je od nacionalnih stranaka u državama članicama. U aprilu 2018. odobrena su nova pravila finansiranja evropskih političkih stranaka i fondacija.

Evropska pučka stranka (EPP)

Evropska pučka stranka (EPP) izabrala je Manfreda Webera (CSU, Njemačka) kao vodećeg kandidata za evropske izbore 8. novembra 2018. na kongresu u Helsinkiju. Veber (46) je započeo svoju političku karijeru u regionalnom parlamentu 2002. godine, a 2004. izabran je u Evropski parlament. Od 2014. bio je na funkciji predsjednika kluba EPP-a u Evropskom parlamentu. Diplomirao je inženjersku fiziku na Univerzitetu u Minhenu (primijenjene nauke). 

Stranka evropskih socijalista (PES)

Vodeći kandidat Stranke evropskih socijalista (PES), Frans Timermans (57) izabran je od strane članova kongresa u Lisabonu 7. i 8. novembra 2018. godine.  Frans Timermans (PvdA, Holandija) trenutno obnaša dužnost prvog potpredsjednika Evropske komisije. Prvo je izabran u Senat holandskog parlamenta 1998. Od 2007. do 2010. bio je državni sekretar za evropske poslove, a od 2012. do 2014. kao ministar vanjskih poslova u vladi Marka Rutea (Rutte). Timermans je diplomirao francuski jezik i književnost na Univerzitetu Radboud. 

Unija konzervativaca i reformista Evrope (ACRE)

Jan Zahardil (Građanska demokratska stranka, Češka) proglašen je vodećim kandidatom za svoju stranku 14. novembra. Zahardil (55), član je Evropskog parlamenta i Evropskih konzervativaca i reformista (ECR). On je također predsjednik Unije konzervativaca i reformista Evrope (ACRE). Prije početka karijere kao člana Evropskog parlamenta 2004. bio je član Zastupničkog doma Češke Republike. Gospodin Zahradil je istraživač po zanimanju, koji je diplomirao na Univerzitetu za hemiju i tehnologiju u Pragu. 

Evropska stranka zelenih (EGP)

Ska Keler (Keller, 37) i Bas Ejkhout (Eickhout, 42) dva su vodeća kandidata izabrana od strane Evropske zelene stranke (EGP) za evropske izbore na kongresu u Berlinu 23. i 25. novembra. Ska Keler (Bündnis 90/Die Grünen, Njemačka) studirala je islamske studije, turkologiju i židovske studije na Slobodnom univerzitetu u Berlinu i Univerzitetu Sabanci u Istanbulu. Izabrana u Evropski parlament po prvi put u 2009., kandidirala se kao vodeća kandidatkinja Evropske zelene stranke (EGP) na izborima za Evropski parlament 2014. godine. Keler je potpredsjednica grupacije Zelenih u parlamentu. 

Bas Eikhout (GroenLinks, Holandija), studirao je hemiju i nauku o okolišu na Univerzitetu Radboud u Nijmegenu. Kasnije je postao istraživač u Agenciji za zaštitu okoliša Holandije. Član je Evropskog parlamenta od 2009. godine.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.