Glas preživjelih iz holokausta čut će se danas iz bivšeg nacističkog logora Aušvica, tačno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u nadi da će upozorenja iz njihova tragičnog iskustva doprijeti do onih koji odlučuju o sudbini svijeta.
Koncentracioni logor Aušvic-Birkenau u kojem su nacisti tokom Drugoga svjetskog rata ubili više od milion i sto hiljada ljudi, od kojih najveći broj Židova, simbol je genocida, holokausta i zla.
Židovi, ratni zarobljenici, Poljaci, Romi i pripadnici drugih manjina umirali su u plinskim komorama, od gladi, bolesti i prisilnog rada.
Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta jer su toga dana 1945. savezničke snage oslobodile preostalih 7.500 zatočenika.
Ovogodišnjoj komemoraciji prisustvoat će službena izaslanstva iz 50 zemalja, među kojima dvadesetak čelnika država ili vlada te predstavnici međunarodnih organizacija.
Aušvic je bio najveći od njemačkih koncentracionih logora i u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom.
Bio je dio velike i nemilosrdne mreže koncentracionih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerovog "konačnog rješenja" istrebljenja deset miliona evropskih Židova.
Aušvic prvobitno namijenjen kao zatvor za Poljake protivne nacističkom režimu, postao je najveća tvornica smrti u Europi. Procjenjuje se da je u logor ukupno deportirano 1,3 miliona ljudi
Oko 900.000 Židova ubijeno je u plinskim komorama odmah po dolasku u logor, a njihova tijela spaljena su u krematoriju. Ostali su umirali od života u neljudskim uvjetima, izolirani od vanjskoga svijeta bodljikavom žicom. Koristili su ih za prisilni rad i medicinske eksperimente.
Nekoliko dana prije oslobođenja Nijemci su prisilili gotovo 60.000 iscrpljenih logoraša da krenu na zapad kako bi ih prebacili u druge koncentracione logore. Procjenjuje se da je tokom tog "marša smrti" umrlo ili je ubijeno između 9000 i 15.000 ljudi.
