Stručnjaci širom svijeta nisu oduševljeni ruskom vakcinom protiv koronavirusa. Čak je i Iran kritizirao rusku vakcinu. 

Tako je Daniel Salmon, direktor Instituta za sigurnost cjepiva na Sveučilištu Johns Hopkins, rekao, a prenosi Njujork Tajms, da je to strašno. 

"Rusija lovi prečice", naslovila je svoj članak o ruskom cjepivu Julia Merlot, istraživačka novinarska i urednica nauke portala Der Spiegela.

Oba medija su prikupila niz dokaza i izjava stručnjaka o tome da je Rusija napravila opasan korak, jer je očito preskočila treću fazu testiranja cjepiva protiv SARS-CoV-2 virusa. Riječ je o fazi u kojoj se cjepivo testira na velikom uzorku ljudi kako bi se utvrdilo postoje li i koje su rijetke nuspojave cjepiva koje se još ispituje.

Prva faza kliničkih testiranja je, objašnjavaju oba članka, ona koja slijedi nakon uspješnih primjena na laboratorijskim životinjama. U toj fazi liječnici mali broj dobrovoljaca na kojima se cjepivo testira, pažljivo promatraju kako bi uočili izaziva li cjepivo odmah kakve negativne reakcije.

U prvoj fazi se prati i to proizvodi li ljudski organizam koji je cjepivo primio antitijela na virus protiv kojega se cjepivo razvija. Ako se nuspojave pojavljuju u razumno slabom intenzitetu i traju razmjerno kratko, poput blage slabosti, lagane povišene temperature ili blagih bolova u mišićima, a antitijela se razvijaju, slijedi druga faza.

U drugoj fazi cjepivo se testira na nekoliko stotina dobrovoljaca. Prva klinička ispitivanja započela su još u martu ove godine, a do danas ih je širom svijeta potvrđeno da ih se u trećoj fazi razvija 29, a sveukupno do 130; od SAD-a, preko EU-a, Bliskog istoka, sve do Kine i Japana.

Danas širom svijeta ima nemali broj cjepiva koji su već poodmakli u trećoj fazi. No, u skladu s opetovanim upozorenjima WHO-a, nikome ne pada na pamet odobriti cjepivo za masovno korištenje na milionima ljudi bez dovršetka treće faze.

New York Times se poziva na izjavu Natalie Dean, biostatističarke sa Sveučilišta Florida koja je upozorila na to da čak i cjepiva koja daju odlične, obećavajuće rezultate u prve dvije faze kliničkih ispitivanja, znaju u trećoj fazi biti odbačena, bilo zbog nedovoljne sigurnosti uslijed ozbiljnosti nuspojava, bilo zbog učinkovitosti.

Zašto je važno isprobati nuspojave i djelotvornost cjepiva u trećoj fazi na masovnom uzorku, objasnila je Der Spiegelova urednica portala za znanost:

"Ako se neka nuspojava pojavljuje na jednom od 10.000 slučajeva, što se ne primijeti u ispitivanjima na malom uzorku, pri primjeni na cjelokupnom stanovništvu to se pretvara u nekoliko tisuća slučajeva. U slučaju, primjerice, Njemačke to bi se pretvorilo u više od 8000 pogođenih osoba." 

Kod ruskog slučaja riječ je o cjepivu koje se bazira na bezopasnom virusu prehlade, o adenovirusu, kojem je ubačen dio gena koronavirusa, na kojega bi onda ljudski virus trebao reagirati i proizvoditi antitijela, pomoću kojih bi čovjek, koji naleti na koronavirus, već bio spreman i ostao zdrav.

Der Spiegel konstatira da je riječ o metodi kojom je već razvijeno cjepivo, primjerice, protiv Mersa, pa kako je riječ o tehnologiji koja se pokazala sigurnom, taj dio razvoja nije sporan.

Oba medija, kao i stručnjaci i dokumenti i izjave na koje se pozivaju, slažu se u jednome: ruski institut nije objavio podatke iz svoje prve i druge faze ispitivanja.

- To je gore od glupog. Putin uopće nema cjepivo, on je samo dao političku izjavu - konstatirao je za New York Times virolog John Moore sa Weill Cornell Medical College.

I dok Rusija kao broj ljudi na kojima će testirati svoje već odobreno cjepivo, navodi da će to biti njih nešto više od 2.000, sva druga cjepiva u trećoj se fazi testiraju na uzorku od čak 30.000 dobrovoljaca.