USPORAVANJE RASTA

Nakon velikih oscilacija svjetske berze pale četvrtu sedmicu zaredom

S obzirom na to da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama

Pale dionice. EPA

A. O. / Hina

1.5.2022

Nakon velikih oscilacija na svjetskim su berzama cijene dionica pale i četvrtu sedmicu zaredom zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih privrede, visoke inflacije i očekivanja da će centralne banke zaoštravati monetarnu politiku, prenosi Hina.

Na Vol Stritu (Wall Streetu) je Dov Džons (Dow Jones) prošle sedmice pao 2.5 posto, na 32.977 bodova, dok je S&P 500 potonuo 3.3 posto, na 4131 bod, a Nasdak (Nasdaq) indeks 3.9 posto, na 12.334 boda.


Jedan dan snažan rast, drugi oštar pad

Ti su indeksi prošle sedmice znatno oscilirali, pa bi jedan dan snažno porasli, a već drugi oštro pali.

Razlog su tome velike oscilacije cijena dionica najvećih tehnoloških kompanija, nakon objave kvartalnih poslovnih rezultata. Tako je, naprimjer, jedan dan cijena dionice Mete skočila više od 17 posto, nakon što je ta krovna kompanija Facebooka izvijestila o većoj nego što se očekivalo zaradi i rastu broja korisnika u prvom tromjesečju. To je podržalo cjelokupni tehnološki sektor, da bi ga već drugi dan uzdrmao pad cijene dionice Amazona za 14 posto jer su rezultati tog e-trgovca razočarali ulagače.

Gotovo polovica kompanija iz sastava S&P 500 indeksa dosad je objavila izvješća, pri čemu je njih 81 posto ostvarilo veću zaradu nego što su analitičari procjenjivali. Obično očekivanja nadmaši oko 66 posto kompanija.

No, mnoge od njih upozorile su da imaju problema s nabavnim lancima i da očekuju usporavanje prodaje.


Inflacija i usporavanje privrednog rasta

Nestabilno trgovanje posljedica je rata u Ukrajini, usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i visoke inflacije. Nakon golemih fiskalnih i monetarnih mjera usmjerenih na podršku gospodarstvu u korona-krizi, inflacija posljednjih mjeseci doseže razine kakve nisu viđene desetljećima.

Zbog toga je američka centralna banka na sjednici u ožujku povećala kamate prvi put od 2018. godine, za 0.25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0.50 postotnih bodova.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

A to bi moglo dodatno usporiti ionako usporeno gospodarstvo. Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju pao 0.4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad gospodarstva od kratke, ali duboke recesije u jeku korona-krize prije gotovo dvije godine. A to je potpuno neočekivano, s obzirom na to da su analitičari u anketi Reutersa procjenjivali da će BDP porasti oko 1 posto.

Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta kineskog gospodarstva jer su zbog širenja koronavirusa već tjednima zatvoreni Šangaj i neki drugi gradovi. Doduše, vlasti u Šangaju postupno popuštaju restriktivne mjere, no zatvara se sve više škola i javnih ustanova u Pekingu. Restriktivne mjere, u skladu s politikom nulte tolerancije covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetske privrede i dodatno poremetiti nabavne lance.

S obzirom na to da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama, a posebno investicijama u infrastrukturu.


Blaži pad evropskih berzi

Zbog svega toga u aprilu je Nasdak indeks potonuo oko 13 posto, što je njegov najveći mjesečni pad od financijske krize 2008. godine. S&P 500 izgubio je u proteklom mjesecu 8.8 posto, najviše od izbijanja korona-krize 2020., dok je Dov Džons skliznuo gotovo 5 posto.

Zbog toga je Nasdak u području medvjeda, gotovo 24 posto ispod svoje rekordne razine, dok je S&P 500 u minusu oko 14, a Dow Jones oko 11 posto u odnosu na svoje rekordne razine, što znači da su u području korekcije.

I na evropskim su berzama cijene dionica prošloga tjedna pale, no znatno blaže nego na Vol Stritu. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je 0.3 posto, na 14.097 bodova, a pariški CAC 0.7 posto, na 6533 boda. Londonski FTSE ojačao je, pak, 0.3 posto, na 7544 boda.

Eurostatovo izvješće pokazalo je da je sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) Evropske unije u prvom tromjesečju porastao 0.4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, što predstavlja blago usporavanje rasta. No, ulagači se plaše značajnijeg usporavanja u tekućem tromjesečju zbog rata u Ukrajini.

Plaše se i da bi Europska središnja banka zbog rekordne inflacije u eurozoni mogla povećati kamatne stope prije nego što se očekuje i tako dodatno usporiti oporavak privrede tog bloka.

Na Tokijskoj je berzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 1 posto, na 26.847 bodova, prenosi Hina.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.