U novu opasnu fazu čini se da ulazi evropska energetska kriza. Ukoliko dođe do potvrde da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, sigurnosne implikacije za Evropu bile bi dalekosežne, piše portal Politico.
Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Evropske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske evropskih zemalja da se pripreme za posve neočekivanu novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.
Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovosedmičnih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac "Hladnog rata", kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru "mačke i miša" na Baltiku, i to s velikim ulozima.
Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Asland (Aasland) rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.
Dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi došlo je do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok.
Još u julu je britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale.
Istrage o curenju plinovoda u toku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mete Fredriksen (Mette Frederiksen) nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Anderson (Andersson) također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".
Ostali evropski lideri kao da su već odlučili koga će okriviti.
- Danas smo se suočili s činom sabotaže - rekao je poljski premijer Mateusz Moraviecki (Morawiecki) u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da "ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini".
