IN MEMORIAM Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva

Povodom 95 godina od smrti Alekse Šantića položeno cvijeće na njegov grob

Kada je preminuo, sa pravoslavnih i katoličkih crkava zazvolila su zvona, a sa minareta mostarskih džamija oglasili su se mujezini

Srna
02.02.2019 12:10

Na mostarskom groblju Bjelušine

Foto: Srna

Gradski odbor Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) "Prosvjeta" Mostar danas je obilježio 95 godina od smrti velikog pjesnika Alekse Šantića.

Na mostarskom groblju Bjelušine služen je pomen i položeno je cvijeće na grob Alekse Šantića.  

Potpredsjednik SPKD "Prosvjeta" Mostar Sanja Bjelica-Šagovnović rekla je da "Prosvjeta" čuva sjećanje na Šantića i da ga polako vraća njegovom Mostaru.

Ona je podsjetila da "Prosvjeta" svake godine tradicionalno organizira niz manifestacija u Šantićevu čast, koje se održavaju u cijelom gradu, te da će ove godine biti održane jubilarne 100. "Šantićeve večeri".  

- Kada Mostar dobije Gradsko vijeće, nadamo se da će i Šantiću ponovo biti vraćena i polovina ulice koja mu je nepravedno uzeta - navela je Sanja Bjelica-Šagovnović.  

Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju", "Ne vjeruj", "Pretprazničko veče" i drugih preminuo je od tuberkuloze 2. februara 1924. godine u Mostaru.

Kada je preminuo, sa pravoslavnih i katoličkih crkava zazvolila su zvona, a sa minareta mostarskih džamija oglasili su se mujezini.

Nošen rukama građana u povorci koja je prošla svim mostarskim mahalama, sahranjen je na pravoslavnom groblju Bjelušine. Na sahrani je bio skoro cijeli Mostar, te brojne delegacije iz svih dijelova Hercegovine.

Šantić je rođen 27. maja 1868. u Mostaru, gdje je proveo većinu života. Šantićev otac umro je dok je on još bio dijete, pa je živio u porodici strica Miha zvanog Adža.

Imao je dvojicu braće Jeftana i Jakova, te sestru Persu, dok mu je druga sestra Zorica umrla još kao beba.

Pošto je živio u trgovačkoj porodici, ukućani nisu imali dovoljno razumijevanja za njegov talenat. Završio je trgovačku školu u Trstu i Ljubljani, a potom se 1883. godine vratio u Mostar.

Pripadao je mostarskom krugu književnika okupljenom oko lista "Zora", koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.

NA VRH