Načelnik općine Glamoč Nebojša Radivojša (SNSD), poput svojih prethodnika, ovih dana je također upozorio na posljedice uništavanja minsko-eksplozivnih sredstava na poligonu u Glamoču te izjavio da će tražiti od novog saziva institucija BiH da ovaj problem bude riješen na adekvatan način. Koliko će ga u tome podržati njegov partijski šef i novoizabrani član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ostaje da se vidi.
Otvorene detonacije
Radivojša tvrdi da se uništavanje viška naoružanja, municije i neeksplodiranih sredstava ne vrši na zadovoljavajući način, što se direktno odražava na okolinu i život ljudi.
- Brojne i snažne detonacije, razni eksplozivi i njihov hemijski sastav imaju višestruko negativno djelovanje, kako na reljef, nadzemne i podzemne vode tako i na biljni i životinjski svijet - tvrdi Radivojša.
Napominje da se općina Glamoč ne može sama izboriti s ovim problemom te da je BiH jedina zemlja koja vrši uništavanje municije i minsko-eksplozivnih sredstava otvorenom detonacijom i uz pomoć jedne američke organizacije.
Radivojša tvrdi da im je zbog toga, kao poljoprivrednoj sredini, opstanak doveden u pitanje, posebno ako se ima u vidu da je i Federalni institut za agropedologiju ranije objavio da je zemljište gdje se uništavaju viškovi naoružanja i minsko-eksplozivnih sredstava kontaminirano teškim metalima.
Na probleme s poligonom u više navrata ukazivao je i dugogodišnji pomoćnik glamočkog načelnika za civilnu zaštitu Halil Dizdar.
Nejasne mape
- Nejasne su mape poligona. Nikad lokalna vlast nije zvanično i adekvatnom papirologijom upoznata s granicama poligona niti sa načinom kako je zemljište uzimano od ljudi i općine u tu svrhu. Istina, danas je poligon sužen u odnosu na ranije prostiranje i iznosi 60 do 100 hektara, ali kontaminacija je neminovna, kako okoliša tako i ljudi i životinja, a mi nastojimo živjeti od poljoprivrede - izjavio je Dizdar za „Avaz“ još prije nekoliko godina, tvrdeći da se stanje po tom pitanju, uglavnom, ne mijenja.
Mjerenja nisu pokazala kontaminaciju
Gamaspektrometrijska mjerenja više uzoraka zemljišta uzetih sa različitih pozicija poligona koje je ispitivao banjalučki Institut za javno zdravstvo još 2013. godine su pokazala da zemljište na poligonu „Barbara“ nije kontaminirano ništa više od ispitivanih nevojnih zemljišta u Sarajevu, Livnu, Mostaru, Bihaću, Tuzli, Jajcu, Gradačcu, Sanskom Mostu, Stocu i Zenici. Mišljenja stručnjaka su, dakle, podijeljena pa su Glamočani još više zbunjeni.
Potražuju 500 miliona KM
Vojska je poligon dobila na korištenje na osnovu dva dokumenta, odlukom o izgradnji poligona u Glamoču od 14. maja 1998. godine i rješenjem Vlade FBiH od 6. oktobra 1998. godine posredstvom tadašnjeg Ministarstva odbrane FBiH. Međutim, Glamočani tvrde da predviđena eksproprijacija ni do danas u cijelosti nije urađena, niti su svi vlasnici zemljišta obeštećeni. Glamočani potražuju više od 500 miliona KM na ime naknade za zemljište i objekte na njemu.
