Na maloj i plahovitoj Miljacki nastalo je Sarajevo, ali ta brza rijeka nije bila samo osnov za razvoj grada, već i omiljeno okupljalište Sarajlija, posebno u osmanskom periodu. Tada je za druženje i za lakše savladavanje vještine plivanja Sarajlija na Bembaši podignuta mala drvena brana, po kojoj je ovaj lokalitet i dobio ime.
Bilo utapanja
- Dolaskom Austro-Ugara, grad se počeo razvijati, a temelje na jalijama (obalama) Miljacke udario je Austrijanac italijanskog porijekla Đuzepe da Riva (Giuseppe), građevinski poduzetnik. Najviše mu se svidjela dionica koja je nastala nakon što su Austro-Ugari probili tunel ispod Babinog zuba i napravili cestu prema Mokrom – govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Tako se nekadašnja Bembaša proširila prema sastavu Mošćanice i Miljacke, gdje je Da Riva napravio kafanu s vinarijom i u okolici otkupio veliki komad zemlje. Sarajlije su po njemu cijeli taj prostor prozvali Dariva.
Po uzoru na evropske metropole, Da Riva je iskoristio kapacitete Miljacke i 1890. godine napravio prvi bazen neposredno nakon što je izgradio svoju gostionicu.
Bazen je bio protočnog tipa pa su Sarajlije, mimo Bembaše, i ovdje dolazile na kupanje. Na mjestima gdje su bili virovi i gdje je voda brže tekla, dešavala su se i utapanja zbog čega je Gradska uprava poslije napravila protočni bazen na samom početku Bembaše.
Drvena ćuprija
- Novi bazen bio je naslonjen na desnu obalu Miljacke pa je pravljenjem drvene ćuprije spojen s lijevom, odnosno s Babića baštom. Bio je poseban zato što je imao kabine u drvetu, prečišćivače te tuš-kabine. Zajedno sa mostom, svečano je otvoren 20. jula 1902. godine, čime je Sarajevo dobilo svoj prvi savremeni bazen u Bosni - pojašnjava Garibija.
Brana i jezero
Prije otvorenja bazena, da bi zaštitile građane od plivanja u virovima, austrijske vlasti zatrpale su sva mala kupališta u Miljacki, poput Malog i Velikog Golubnjaka, Čifutnjaka, Arapovca... Tako se smanjio broj plivača u Da Rivinom bazenu, ali i u samoj rijeci. Novi bazen radio je sa malim pauzama sve dok nove socijalističke vlasti nisu odlučile napraviti branu i jezero na Bembaši.
- U novom ruhu bili su mali i veliki bazen. Drvene kabine zamijenjene su zidanima, a postavljena je i skakaonica. Ovi bazeni otvoreni su 1958. i bili su hit u gradu - dodaje Garibija.
