Zaštitni znak Baščaršije oduvijek su bile zanatske radnje. Zanatstvo se u Sarajevu počelo razvijati po dolasku Osmanlija na ove prostore. U gradu je krajem 19. stoljeća bilo skoro 70 zanata. Promjena načina života dovela je, međutim, do izumiranja pojedinih zanata. Broj zanata danas je u velikoj mjeri smanjen, a mnogi se bore za opstanak i teže da stare zanate sačuvaju od zaborava. 

Niz dućana

Admir Lisica, historičar, navodi da se prve vijesti o starim zanatima u Sarajevu mogu pronaći u popisu Bosanskog sandžaka iz 1489. godine. U Sarajevu je tada zabilježeno 60 posto domaćinstava čije su starješine bile zanatlije.

Ističe da su među najpoznatijim zanatima bili kazandžije, kalajdžije, kuršumdžije, samardžije, tabaci, sarači, kujundžije...  

- Mnogi od ovih zanata poznati su većini stanovnika bh. prijestonice, jer su upravo po njima naziv dobile i brojne ulice u starom dijelu grada. Iako je danas sve manje onih koji se profesionalno bave starim zanatima, na Baščaršiji još možemo pronaći niz dućana koji čuvaju ovu našu tradiciju, koja je u velikoj mjeri interesantna turistima, koji iz godine u godinu sve više dolaze u Sarajevo - kaže Lisica. 

Unikatni proizvodi

Adnan Hidić potječe iz porodice u kojoj se kazandžijski zanat čuva već 90 godina.  

- Krenulo je od djeda, naslijedio ga je otac te je znanje prenio na brata i mene. S obzirom na to da se i moj sin zanima za ovaj zanat, osigurali smo i četvrtu generaciju kazandžija – kaže sarajevski kazandžija Hidić. 

Mithad Bećar, sarajevski kujundžija, zanatskim poslom bavi se već 35 godina. Kako kaže, posao je naslijedio od oca. U svojoj radnji u Gazi Husrev-begovoj ulici izrađuje belenzuke, narukvice, naušnice, broševe... 

- Zanat sam izučio od oca, a on od daidže. Mislim da zanatima u cijelom svijetu prijeti izumiranje, ali je to u nerazvijenim zemljama dosta primjetnije. Mladi nisu posebno zainteresirani za zanatska zanimanja - kaže kujundžija Bećar.

Sačuvati od zaborava

- Trend izumiranja starih zanata moguće je zaustaviti, ali je potrebno poduzeti određene mjere. U prvom redu, treba razdvojiti majstore od trgovaca, potom osigurati poticaje za mlade kako bi se više bavili ovakvim poslovima. Veoma je bitno, također, usmjeravanje roditelja, koji djeci ne bi trebali predstavljati zanatske poslove kao nešto loše – smatra Adnan Hidić.