Delegacija Kantona Sarajevo, predvođena ministrom komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Enverom Hadžiahmetovićem, danas je položila cvijeće na mjesto masakra u ulici Hakije Turajlića do broja 39 na Dobrinji.

Tog kobnog dana, a prije 29 godina, ubijeno je 14 naših sugrađana, dok ih je njih 16 teže i lakše ranjeno. Ubijeni su: Ilham Jelovac, Ajdin Kirlić, Vinka Knehtl, Ljiljana Matić, Nedžiba Mehonić, Rahima Mehonić, Sedajeta Mehonić, Dragica Mićanović, Sulejman Selimović, Zoran Simić, Enisa Talić, Ibro Talić, Jasna Tvrtković i Stela Tvrtković.

U obraćanju prisutnim ministar Hadžiahmetović podsjetio je na hiljadodnevnu opsadu Sarajeva u kojoj su njegovi građani bili izloženi velikim patnjama, bez vode, hrane, struje, grijanja... a povrh svega je su bili izloženi stalnim granatiranjima i snajperima.

- Ni u kakvim konotacijama ne volim praviti podjele među ljudima, ali osjećam potrebu da spomenem da granate i snajperi sa brda nisu birali ni godine, ni spol, niti vjersku i ni nacionalnu pripadnost - naveo je, između ostalog, ministar Hadžiahmetović.

Za ovaj i ostale zločine počinjene u Sarajevu Međunarodni sud u Hagu je osudio Stanislava Galića, komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS na maksimalnu kaznu, doživotni zatvor. Dragomira Miloševića koji je naslijedio Galića, a koji je nastavio zločine nad Sarajlijama, Sud je osudio na 33 godine. Kaznu doživotnog zatvora služi i Ratko Mladić, komandant Glavnog štaba Vojske RS. On je između ostalog osuđen i za udruženi zločinački poduhvat "koji je imao za cilj širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja".

- Ipak, premalo je osuditi par ljudi samo za patnju svih građana Sarajeva tokom četiri godine opsade, a kamo li i za više od 12 hiljada ubijenih građana i djece, te više od 60.000 ranjenih. Pravda mora biti zadovoljena i počinioci tih strašnih zločina, pa i ovog koji danas obilježavamo, moraju biti adekvatno kažnjeni. No, bez obzira na prošlost, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije - zaključio je ministar Hadžiahmetović.