Nema Krupljanina, a ni građanina susjednih općina i gradova u Krajini koji nisu čuli za Zuhrabovu bozu koju je još davne 1918. godine u centru Bosanske Krupe u svojoj slastičarnici „Manon“ započeo proizvoditi Zuhrab Ibrahimović, u to vrijeme vrhunski slastičar.

Otad pa do danas, Krupljani i putnici namjernici koji dolaze u ovu čaršiju 101 godinu s užitkom piju bozu i tako čuvaju sjećanje na svoga Zuhraba. A sjećanje na njega čuva i njegova snaha Halida Ibrahimović, koja i danas spravlja bozu i njeguje stogodišnju tradiciju. 

Počasni član

Halidinog svekra Zuhraba su kada je imao tri godine prenijeli iz Albanije u Prizren na Kosovu, gdje je odrastao kao dijete bez roditelja. Potom je stigao u Sarajevo u kojem je naučio slastičarski zanat i davne 1918. godine došao u Bosansku Krupu.

- Nakon dvije godine se oženio Đulom, s kojom je stekao 11 djece. Poslije Drugoga svjetskog rata preživjelo je petero. Zuhrab je bio dugogodišnji igrač nekadašnjeg NK „Meteor“, a kad je formiran NK „Bratstvo“, bio je sudija i trener, a pred kraj života postao je počasni član - kaže Halida.

Dodaje kako bozu nisu prestali proizvoditi ni u ratu. Slastičarnica „Manon“, kojoj je dao ime po tada najljepšoj i najpoznatijoj ženi svijeta, Francuskinji Manon Lescaut, o kojoj je pročitao istoimeni roman, bila je nadaleko poznata, a i danas je brojnim starijim Krupljanima koji žive daleko od svoga zavičaja.

– Potom sam svojoj kćerki dala ime Manona. Sa svojim svekrom sam uz bozu pravila i poznatu baklavu i hurmašice, te sladoled. Slastičarnica je radila sve do ratne 1992. godine, a jedno vrijeme i poslije rata. Ja sam samo zadržala bozu. Moji kupci su naši građani, među kojima i oni koji žive u bh. gradovima i susjednim državama. Tako moju bozu odnesu i u Mostar, Tešanj, Doboj, Brčko, ali i u Zagreb, Split, Novi Sad, Austriju. Napravim 30 do 40 litara i to obično prodam za tri do četiri dana. Čaša boze košta jednu, a boca od litar i po četiri marke - kaže Halida.

Stari zanat

S obzirom na to da je penzionerka, Halida je ovu djelatnost na period od maja do septembra registrirala kao dopunsku i dobila podršku Obrtničke komore USK. Cilj je očuvati proizvodnju boze kao starog zanata koji izumire, a u Krajini ga niko nije zadržao stotinu godina, naglašava Halida, uz opasku kako bozu proizvode i u Bihaću, ali tradicija nije stogodišnja.

Kćerki u amanet

– Ja sama pravim bozu 50 godina. Poslije mene proizvodnju ostavljam u amanet svojoj kćerki Manoni – ističe Halida.

Organski napitak

Boza je organski napitak koji se spravlja od žitarica, kukuruza, pšenice i ostalih sastojaka. Kukuruz i šećer su glavni i obavezni sastojci. Kukuruz mora biti sitni žutac, drugi ne može. Obogaćena je vitaminom B. Boza ima vrenje kao i pivo. Rok trajanja boze je osam dana. Ne može se flaširati i prodavati u trgovinama ili plasirati na tržište.