Kalavun Jusuf-pašina Kuršumlija džamija u Maglaju svečano će biti otvorena u nedjelju, 5. maja.   

Obnova kupole

U organizaciji Medžlisa islamske zajednice Maglaj svečana ceremonija otvaranja bit će upriličena na Trgu Alije Izetbegovića, ispred Kuršumlije džamije u nedjelju od 11.45 sati. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu džamija je bila teško oštećena, ali je, zahvaljujući švedskoj fondaciji “Kulturno naslijeđe bez granica”, odmah nakon rata počela njena sanacija i konzervacija.

Švedska SIDA izdvojila je milion KM za obnovu kupole, šerefeta te zamjenu oštećenog stuba, a nakon toga općina Maglaj i vlade Federacije i ZDK uložile su oko 320 hiljada KM u daljnju obnovu.

Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj TIKA uložila je nešto više od miliona KM u treću i četvrtu fazu restauracije i konzervacije na zaštiti i očuvanju ovog nacionalnog spomenika kulture nulte kategorije, dok je izvođenje radova povjereno firmi “Usra” iz Burse.

Nakon opsežnih istraživačkih radova, džamija je oslikana baš kao i u vrijeme kada je izgrađena, o čemu svjedoče i neki originalni ornamenti koji su otkriveni.

Biser arhitekture

Kalavun Jusuf-pašina džamija Kuršumlija u Maglaju jedan je od najvrednijih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini. Prema mnogima, biser je osmanske arhitekture i jedna od najljepših potkupolnih džamija u našoj zemlji.

 Dobila ime po olovu 

Ime je dobila po kuršumu, odnosno olovu, jer je njime bila i pokrivena. Vjerovatno ni sam vakif Jusuf-paša Budimlija ili Maglajac nije bio svjestan značaja i poruke koja je ostavljena ovim velikim zdanjem. Pretpostavlja se da je građena između 1535. i 1563. godine, kada se spominje njen vakuf.

 Učenik Mimara Sinana

Dosta elemenata čini džamiju jedinstvenom ne samo u Maglaju i u Bosni i Hercegovini nego i u svijetu. Ona potječe iz tzv. ranog “stambolskog perioda klasične arhitekture”, iz vremena Mimara Sinana, koji je napravio najljepše džamije u Istanbulu i Osmanskom carstvu. Vjerovatno je i ovdje neki njegov učenik bio glavni graditelj.